Zbog odlaska ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović-Burić na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe te ostavki ministara Lovre Kuščevića i Gorana Marića zbog otkrivenih im afera (oni će reći: zbog medijske hajke na njih i njihove obitelji), premijer Andrej Plenković prisiljen je rekonstruirati Vladu.
Govori se da će do konca tjedna premijer objaviti imena novih kandidata za upražnjena ministarska mjesta, a nagađa se da bi mogao iskoristiti i priliku za opsežniju rekonstrukciju te zamijeniti još ponekog člana Vlade.
Kozmetičke promjene ne idu Plenkoviću u prilog
Dok je premijer zakopčan do grla ("Reći ću vam kada ja kažem da je vrijeme", rekao je u ponedjeljak novinarima) mediji spekuliraju da bi u paket s troje spomenutih ministara Plenković mogao "zapakirati" i poslati iz Vlade i ministricu regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijelu Žalac te ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, a spominju se i imena ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te ministra zdravstva Milana Kujundžića.
Koliko u ovom, za njega teškom trenutku Plenković uistinu kontrolira situaciju u Vladi i HDZ-u te hoće li odlaske nekolicine ministara iskoristiti za suštinsku, a ne kozmetičku rekonstrukciju Vlade, pitali smo političkog analitičara Ivicu Relkovića.
"Osim odlaska ministrice Pejčinović-Burić, dva su odlaska iz Vlade bila rezultat pritiska javnosti. Pitanje je hoće li u idućih dan-dva biti još takvih ostavki te ima li još onih kojima je premijer rekao da više neće biti ministri. No, javnost zanima hoće li rekonstrukcijom biti zahvaćene i vladine politike. Ako bi u Vladu došao neki ministar s reputacijom snažne osobe, tada bi, bez obzira na sve afere, rekonstrukcija Vlade mogla biti pozitivan zamašnjak. Tada bi mogli govoriti o proaktivnoj rekonstrukciji. Ovo je zasad reaktivna rekonstrukcija koja Plenkoviću ne ide u prilog", smatra Relković.
Marić nije dogovorio ostavku s Plenkovićem?
Na naše pitanje je li premijer pokazao slabost time što nije sam komentirao ostavku ministra državne imovine Gorana Marića, Relković kaže kako je uvjeren da ta ostavka uopće nije bila prethodno dogovorena s Plenkovićem poput one Kuščevićeve.
"Da taj scenarij nije bilo planiran vidjelo se po reakciji iz Vlade jer je umjesto premijera pred novinare izašao predstojnik njegova ureda (Zvonimir Frka Petešić, nap.a.). Uostalom, pogleda li se reakcija ministra Butkovića, koji je bio uz Marića kada je ovaj objavio svoju ostavku, vidi se da je bio iznenađen na isti način kako je bila iznenađena i ministrica Nada Murganić kada je državni tajnik u njezinom ministarstvu Marin Strmota dao ostavku pred novinarima", napominje Relković.
Po njegovu mišljenju, sve su to situacije iz kojih se ne da naslutiti da će rekonstrukcija Vlade biti više od pukog popunjavanja praznih mjesta.
31.08.2017., Zagreb - Politicki analiticar Ivica Relkovic. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
'Stier je, a ne Karamarko, jedini ozbiljan protukandidat'
Relkovića smo također upitali kako vidi Plenkovićevu budućnost u HDZ-u budući da se bude njegovi potencijalni izazivači. On kaže kako je očekivano da se prije unutarstranačkih izbora (koji bi trebali biti održani 2020. godine) ohrabruju i javljaju glasovi drugih struja.
"Od ozbiljnih protukandidata Plenković ima jedino Davora Ivu Stiera koji je tu kandidaturu već i najavio. No, problem je u tome što je HDZ jednim dijelom još uvijek pokret, a dijelom interesna skupina. A Stierov je problem u tome što teško može okupiti interesne skupine. On je, uostalom, bio jedini ministar koji je odstupio bez pritiska, zbog neslaganja s politikom. Kako bi netko takav išao u natjecanje s Plenkovićem i za potrebe pobjede okupio ljude oko sebe? Samim time njemu je već sužen prostor za pobjedu", kaže Relković.
On ne vjeruje niti da Tomislav Karamarko može biti ozbiljan kandidat za novog/starog šefa HDZ-a.
"Da bi ponovno mogao biti lider, on je morao znati riješiti svoju situaciju u trenutku kada je bio lider. Ali, on to nije znao. On nije bio u stanju provući HDZ kroz Scile i Haribde u kojima se stranka s njim na čelu našla. Ne vjerujem da postoji dovoljan broj ljudi u HDZ-u, osim u marginalnom dijelu stranke, koji bi željeli da im Karamarko opet bude frontmen. Rehabilitacija koju je dobio od Ustavnog suda njegova je osobna, ali ne i politička rehabilitacija. I s kim bi on u HDZ-u mogao stvarati nešto novo? S Milijanom Brkićem? Brkić više nema snagu o kakvoj se nekoć govorilo jer je i on u međuvremenu potrošio vrijeme sjedeći uz Plenkovića", naglašava Relković.
'Afere ministrice Žalac naštetile više od Kuščevićevih'
Relković se slaže s konstatacijom da su nevolje za HDZ počele dobivati ubrzanje nakon izbora za Europski parlament te da su ti, naizgled nebitni, izbori zapravo dubinski uzdrmali političku scenu.
"Da bi nešto bilo okidač, ne mora nužno biti veliko i važno. Europski izbori bili su okidač ponovnog blagoga rasta SDP-a. Čim je SDP ojačao za postotak-dva i u sustavu poluga se uzdigao, HDZ je pao. A HDZ-ov rezultat bio je ispod njihove granice i ne može se objasniti drugačije nego loše odrađenom kampanjom", kaže.
Štoviše, Relković smatra da je ključni razlog lošeg rezultata na europskim izborima, nakon kojih su HDZ-ova kola krenula nizbrdo, ono što se događalo ministrici Žalac.
"Sve se to događalo uoči europskih izbora ministrici u nazivu čijeg ministarstva stoji 'EU'. Osim toga, najavljivalo se da će ona biti jedna od poluga kampanje za europske izbore, a na koncu se morala povući iz te kampanje. Njezine su afere štetile stranci više od Kuščevićevih jer su se dogodile prije tih izbora. Da se prije toga povukla, uvjeren sam da bi HDZ imao veću šansu osvojiti i peti mandat naspram SDP-ova tri. Zapravo je taj mali povjetarac izazvao tornado koji traje od europskih izbora i rezultirat će ovom Plenkovićevom rekonstrukcijom Vlade", zaključio je Relković.
