Prvoga travnja u Kliniku za dječje bolesti u Zagrebu primljena je dvoipolgodišnja djevojčica u komatoznom stanju i s teškim ozljedama. Unatoč svim naporima liječnika, preminula je na Uskrs iza 15 sati, kada joj je pretragama utvrđena moždana smrt. U međuvremenu se doznalo kako je njena obitelj već bila pod nadzorom Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški te kako je ona već s tri mjeseca života prebačena u udomiteljsku obitelj, da bi u studenome prošle godine ponovno bila vraćena svojima na njihov zahtjev i zbog navodno poboljšane situacije u obitelji. No, ta je situacija dovela do tragedije, smrti djevojčice i preispitivanja funkcioniranja sustava socijalne skrbi.
Svega dan prije smrti malene Nikoll, sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mile Soldo, poslao je na mjesec dana njenog 27-godišnjeg oca i 24-godišnju majku u istražni zatvor. Na teret majci je stavio pet kaznenih djela povrede djetetovih prava i nanošenja osobito teške tjelesne ozljede, dok je na teret oca stavio četiri kaznena djela povrede djetetovih prava i nanošenja osobito teške tjelesne ozljede. Naime, doznalo se kako je majka nesretnu Nikoll pretukla šakama, zbog čega je zadobila ozljede po cijelom tijelu, a posebice po glavi. Uz to, i ostalo troje djece bilo je zanemareno.
Inkriminirajuća svjedočanstva
Nakon smrti u javnost su istupile teta i baka preminule djevojčice te iznijele ozbiljne optužbe na račun majke. "To dijete je bilo za nju višak. Višak. Jer ona je to dijete sama predala, to zna i socijalna i svi znaju, ona je sama predala to dijete", istaknula je šogorica majke dodajući kako je njen brat, otac djevojčice, "jako plakao i govorio: "Nisam ništa svom djetetu napravio kao ni jedan roditelj koji ne bi. Ne znam što se događalo, nisam bio u kući i svi susjedi to znaju". U tom trenu kad je maloj pozlilo, on se nije nalazio u kući, nije znao što se događa. I ona se protivila da neće na hitnu, neće na hitnu, neće na hitnu, ona će završiti u zatvoru".
Baka je, pak, nekoliko puta upozoravala Centar za socijalnu skrb kako nešto nije u redu s djevojčicom. "Ja sam otišla u četvrtak i rekla sam: 'Molim vas sad sam došla i neću više doći, nemojte reći da sam ja bila. Maloj opada kosa, mala je sva po vratu izgrebana, mala je plava, mala jednostavno, kako da vam kažem, utučena. Molim vas, spašavajte dijete! Zašto ste dijete uzeli iz obitelji? Molim vas, spašavajte dok nije kasno, ona nju maltretira.' U utorak su bili kod psihologa u Centru, ona je, kažem, povratila tamo. Ona je rekla da je viroza, majka. Gospođa je rekla da je vodi doktoru. U srijedu, a u srijedu se dogodilo to što se dogodilo. Sam dragi Bog zna… Ja da sam znala da je ona moju unuku toliko tukla, ja bih joj slomila ruku".
Istraga nije gotova
Odvjetnica Višnja Drenški Lasan, koja se u svojoj karijeri, između ostalog, bavila i slučajevima iz domene socijalne skrbi, pojasnila je za Net.hr što bi se moglo događati u narednim danima i tjednima u kaznenom postupku protiv roditelja pokojne djevojčice.
"U odnosu na izjave koje su pojedini članovi obitelji dali medijima potrebno je naglasiti da se te osobe prvo moraju ispitati pred Županijskim državnim odvjetništvom kako bi se njihove izjave smatrale dokazom u konkretnom postupku i eventualno utjecale na izmjenu pravne kvalifikacije kaznenog djela koje je stavljeno na teret majci. ŽDO kao ovlašteni tužitelj nije vezan kvalifikacijom kaznenog djela, što znači da on može tijekom postupka odnosno do zaključenja dokaznog postupka pred sudom izmijeniti optužni akt i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela.
Pravna kvalifikacija kaznenog djela u svakom slučaju ovisi o rezultatima provedenih dokaza. S obzirom na to da postupak još nije u fazi podizanja i potvrđivanja optužnice te da nemam uvid u konkretni predmet, nemoguće je i nezahvalno davati prognoze u odnosu na kvalifikaciju kaznenog djela", poručila je Drenški Lasan.
Majka preminule djevojčice mogla bi odgovarati za prouzorčenje smrti iz nehaja, ako joj se ne dokaže namjera usmrćivanja svoje kćeri, a u suprotnom, mogla bi odgovarati i za ubojstvo, tvrdi odvjetnica Višnja Drenški Lasan. Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Podsjetimo, najviše se prijepora vodi oko toga zbog čega je najavljena izmjena kvalifikacije kaznenog djela u nanošenje teških ozljeda s posljedicom smrti, a ne ubojstvo. Sasvim je jasno da je ishod oba kaznena djela smrt, što potvrđuje i odvjetnica, no razlika je u tome kako je do te smrti došlo. Kako je prije nekoliko dana pojasnio njen kolega, odvjetnik Krešimir Škarica, važno je istragom utvrditi namjeru majke da usmrti dijete. Ako je namjera postojala, radi se o ubojstvu. Odvjetnica Drenški Lasan se slaže s time te pojašnjava:
"Kod svakog kaznenog djela potrebno je utvrditi oblik krivnje, odnosno je li okrivljena osoba postupala s namjerom, je li riječ o izravnoj ili neizravnoj namjeri, odnosno je li okrivljena osoba postupala iz nehaja. Kod kaznenog djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti osoba, također je potrebno utvrditi s kojim oblikom krivnje je osoba postupala, odnosno je li osoba u odnosu na posljedicu, što je u konkretnom slučaju smrt djevojčice, postupala s namjerom ili iz nehaja.
Odnosno, potrebno je ocijeniti kako bi osoba postupala da je mogla predvidjeti posljedice svojega postupanja. O obliku krivnje ovisi pravna kvalifikacija, pa ako osoba uzrokuje smrt neke druge osobe iz nehaja, neće odgovarati za kazneno djelo ubojstva, nego će odgovarati za kazneno djelo prouzročenja smrti iz nehaja."
Odvjetnica Višnja Drenski Lasan
CURE DETALJI O ZLOSTAVLJANJU DJEVOJČICE: Majka ju je tukla šakama po glavi; Curica nije jedina žrtva roditelja
I otac bi mogao odgovarati
Članak 113. Kaznenog zakona jasno kaže: "Tko prouzroči smrt drugoga iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina." Za nanošenje teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, predviđena je kazna, prema 120. članku istog Zakona, od tri do 15 godina zatvora. Za ubojstvo, ako istraga dovede do takve optužnice, a potom i ako sudski pravorijek tako potvrdi, majka može dobiti najmanje pet godina zatvora.
No, otac nesretne djevojčice ima podeblji dosje ispunjen uglavnom optužbama za nasilje u obitelji. Napadao je roditelje, pa i suprugu, majku njihove djece. Iako obitelj i prijatelji tvrde kako otac u to vrijeme nije bio kod kuće te kako ih je sa suzama u očima i nevjerici nazivao kada se tragedija dogodila, krimeni iz prošlosti svakako će mu, prema mišljenju odvjetnice Lasan, biti otegotna okolnost.
"Kvalifikacija kaznenih djela koja su ocu stavljena na teret također ovisi o dokazima. Ako se dokaže da je otac bio supočinitelj ili poticatelj i pomagatelj u počinjenju kaznenog djela onda potencijalno i on može odgovarati", tvrdi odvjetnica.
Kaznena odgovornost djelatnika CZSS-a
Par ima još troje djece, koja su sada žurno izdvojena iz obitelji te prebačena udomiteljima. Budući da se radi samo o privremenoj mjeri, njihova je budućnost jednako neizvjesna kao i kaznene kvalifikacije kojima će na sudu biti terećeni njihovi roditelji.
"Ta mjera može trajati 15 dana, a nakon toga sud može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi; zabranu približavanja djetetu; oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi; ili roditelje lišiti prava na roditeljsku skrb", pojašnjava odvjetnica te dodaje da o odluci suda ovisi i to hoće li pristanak roditelja na doniranje organa pokojne Nikoll uzeti kao olakotnu okolnost.
Ovaj je slučaj težak i zbog propitivanja Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški, odnosno možebitnih propusta koji su se dogodili u ovom slučaju. Upravni nadzor Ministarstva obitelji i socijalne politike utvrdio je propust stručnih radnika koji su vodili predmet, a time i odgovornosti ravnatelja Branka Medunića, koji je i razriješen. Iako se još čeka stručni nalaz komore socijalnih radnika i psihološke komore, koji će pokazati jesu li socijalna radnica i psihologinja pogriješile, odnosno jesu li radile po pravilima struke, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku, Marija Barilić poručila je da je nadzorom utvrđeno kako dijete nije trebalo biti vraćeno u biološku iz udomiteljske obitelji.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović priznao je odgovornost sustava za propuste u tragičnom slučaju smrti dvoipolgodišnje pretučene djevojčice. Foto: Marko Dimic/PIXSELL
Iako iz centra poručuju kako "nije bilo informacija da postoji zlostavljanje prema curici", Barilić je dodala kako ne bi htjela generalizirati da cijeli sustav socijalne skrbi radi loše. No, da nešto ne valja priznao je i sam ministar socijalne politike Josip Aladrović te najavio izmjene Zakona o socijalnoj skrbi. Koliko će te izmjene donijeti poboljšanja, poglavito korisnicima socijalne skrbi, treba tek vidjeti, kao što treba vidjeti hoće li itko iz novogradiškog Centra, osim stručno, odgovarati i kazneno. Odvjetnica Drenški Lasan ne isključuje ni tu mogućnost.
"Potrebno je pričekati rezultate nadzora kako bi se uopće moglo govoriti o eventualnim propustima. U svakom slučaju, državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom. Pri tome kaznena odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje je predmet kaznenoga postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.
U odnosu na eventualnu kaznenu odgovornost, mogla bi biti riječ o kaznenom djelu zlouporabe položaja i ovlasti, pritom je potrebno dokazati da je službena osoba iskoristila svoj položaj ili ovlast i da nije obavila ono što je njena dužnost te da je upravo zbog toga došlo do štete. Također, kao kod svakog kaznenog djela, potrebno je dokazati s kojim oblikom krivnje je službena osoba postupala. Ako bi se u konkretnom slučaju utvrdilo da je socijalna radnica postupala iz nehaja, onda joj se ne bi moglo suditi za ovo kazneno djelo. Za temeljni oblik ovog kaznenog djela propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a za kvalificirani oblik od jedne do 12 godina", pojasnila je odvjetnica Drenški Lasan.
Pet savjeta svima
U ovom, pa i u svim sličnim slučajevima, govori se o direktnoj odgovornosti pojedinaca. No, nažalost, u svakom sustavu postoji lanac djelovanja satkan od više različitih cjelina unutar kojih se nalaze ljudi različitih struka, znanja i pogleda na konkretne slučajeve. Stoga sutkinja i predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu te predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, Lana Petö-Kujundžić, iznosi nekoliko preporuka, koje bi se mogle, a vjerojatno i trebale uvrstiti u zakonodavni okvir. Pritom je udijelila i nekoliko jednostavnih savjeta javnosti, ali i roditeljima.
"Nije dobro raspirivati osvetu za počinjeno kazneno djelo, jer nas to vraća u srednji vijek. Trebamo govoriti o prevenciji i sprječavanju zlostavljanja djece. Zabranjeno je fizički kažnjavati djecu, pa i u odgojne svrhe. Osposobimo dobre edukatore koje će raditi prevenciju u rizičnim obiteljima, osnažimo djecu u vrtićima i školama. Prepoznajmo od strane pedijatara, liječnika školske medicine, odgajatelja, učitelja i socijalnih radnika da je dijete zlostavljano", savjetovala je Petö-Kujundžić.
