Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, prije nešto više od tjedan dana, govoreći o svojoj plaći i troškovima HNB-a, kazao je kako je hrvatska središnja banka u usporedbi s drugim europskim ispod prosjeka.
Prema podacima iz HNB-a, u našoj središnjoj banci prema ekvivalentu punog radnog vremena na kraju prošle godine bilo je zaposleno 640 osoba, a u 2016. prosječno je bilo zaposleno 646 osoba dok je prosječna plaća svih zaposlenih iznosila je u 2016. - 9863 kune, piše Glas Slavonije.
Velik broj profesionalaca
Izuzetno je zanimljiva struktura zaposlenikaprema stupnju obrazovanja. Tako, prema navodima HNB-a, 2,3 posto njihovih zaposlenika ima titulu doktora znanosti, 17,6 posto ima magisterij ili završen poslijediplomski specijalistički studij, a 52,7 posto osoba ima visoku stručnu spremu. 5,9 posto ih je s višom stručnom spremom, 19,7 posto sa srednjom, a svega 1,8 posto zaposlenika ima nižu stručnu spremu.
Najveći dio zaposlenih ekonomske je struke, slijede pravna, informatička i u posljednje vrijeme sve zastupljenija matematička struka.
Iz HNB-a napominju kako je za dobro poslovanje središnje banke potreban stručni i educirani kadar, znanja, vještine i kompetencije kao i njihova predanost poslovima koje obavljaju.
'Zaposlenici HNB-a sudjeluju u radu stručnih tijela Europske središnje banke. Također, upravo su zaposlenici HNB-a obavljali ili obavljaju dužnost predstavnika Republike Hrvatske u međunarodnim institucijama (MMF, ECA i dr.). S obzirom na važnost održavanja takve strukture zaposlenih, koja jamči visoku razinu znanja, vještina i kompetencija, razvijene su strategije i politike pridobivanja i zadržavanja vrhunskih stručnjaka u svom okruženju. To je posebno bitno imajući u vidu i činjenicu da u posljednje vrijeme zaposlenici hrvatske središnje banke u sve većem broju postaju trajni ili privremeni članovi tima Europske središnje banke', navode iz HNB-a.
'Relativno mali broj zaposlenih'
Napominju kako je broj zaposlenih u HNB-u usporediv s ostalim središnjim bankama samo ako se u obzir uzme cjelokupan mandat središnje banke, odnosno uključuje li mandat i nadzor banaka. Pritom u HNB-u podsjećaju kako je za zemlje eurozone dio nadzorne funkcije objedinjen u Europskoj središnjoj banci, zbog čega u nacionalnim središnjim bankama trebaju manje supervizora.
'Imajući na umu navedeno, HNB ima relativno mali broj zaposlenih u odnosu prema ukupnom broju stanovnika i svim onim centralnobankarskim funkcijama koje su u njegovoj nadležnosti', zaključuju u HNB-u.
Koliki su troškovi?
Prema usporedbi podataka o prosječnim troškovima za zaposlenike, kao i o prosječnim troškovima poslovanja po zaposleniku, HNB je ispod prosjeka središnjih banaka zemalja članica Europskog sustava središnjih banaka.
- Prosječni troškovi za zaposlenike po zaposlenom u HNB-u za 2015. iznosili su 33.706 eura, a na razini cijelog Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) 73.240 eura.
- Prosječni troškovi za zaposlenike po zaposlenom zemalja izvan eurosustava iznosili su 55.804 eura, a unutar eurosustava 81.499 eura.
- Prosječni trošak poslovanja po zaposlenom iznosio je u HNB-u u 2015. godini 65.213 eura, a na razini cijelog ESSB-a iznosio 136.924 eura.
- Prosječni troškovi poslovanja po zaposleniku u zemljama izvan eurosustava iznosili su u 2015. godini 124.700 eura, a unutar eurosustava 142.714 eura.
'Sagledavanje navedenog u kontekstu ekonomije obujma upućuje na to da je HNB troškovno još učinkovitiji. Pojednostavljeno rečeno, i središnja banka relativno manje nacionalne ekonomije mora imati uspostavljene određene poslovne cjeline potrebne za obavljanje funkcija središnje banke, a te funkcije uvjetuju određenu razinu fiksnog troška (npr. trezor zbog distribucije gotovine, platni sustavi zbog obavljanja bezgotovinskog platnog prometa, instalirani kapaciteti za proizvodnju kovanica i novčanica itd.).
Što je ekonomija veća, ta se razina fiksnog troška promatra s aspekta većeg društvenog brutoproizvoda, veće količine novca u optjecaju, veće ukupne likvidnosti financijskog sustava i slično, odnosno u velikim nacionalnim ekonomijama na troškovnoj efikasnosti središnjih banaka može se primijetiti efekt djelovanja ekonomije obujma. Kod manjih nacionalnih ekonomija, kao što je hrvatska, taj je efekt bitno manji, pa stoga i ostvarena razina prosječnih troškova u takvim okolnostima ima dodatno značenje', naglašavaju u HNB-u.
Hrvatski Sabor uskoro očekuje drugo čitanje dopune Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koje će omogućiti državnoj reviziji ulazak u našu središnju banku, ograničavanje mandata guvernera na najviše dva, kao i to da Sabor glasuje o izvješću HNB-a, a ne samo da ga prima na znanje.
