Na stranicama imenik.hr mogli su se pronaći privatni podaci 43 tisuće građana, a te podatke objavila je tvrtka Imenik d.o.o., koja je, nakon više pritužbi građana, podatke ipak povukla. Međutim, podaci su ostali spremljeni u Googleovom spremniku, te će tamo biti dostupni još nekoliko tjedana.
Cijeli slučaj razotkrila je Zagrepčanka M. K. koja je upisala svoje ime i prezime na Google i šokirala se vidjevši koji su sve podaci objavljeni.
''Tko zna kako netko može iskoristiti te podatke, može doći i do materijalne štete. Ogorčena sam jer sam kontaktirala imenik.hr i tamo su mi bahato odbili ukloniti podatke, nakon čega sam ih prijavila AZOP-u. Pravnik iz agencije rekao mi je da će pokrenuti nadzor, te mi savjetovao da se obratim policiji'', ispričala je M. K., koja je doznala da se radi o podacima 43.000 vlasnika poduzeća, među kojima je i ona kao vlasnica PR agencije.
Tko uopće ima pravo na javni podatak?
Zbog toga je podnijela kaznenu prijavu protiv tvrtke, a u policiji su joj rekli da se radi o kršenja zakona.
U tvrtki Imenik d.o.o. kažu da su objavljeni podaci javni te su ih preuzeli sa sudskog registra Ministarstva pravosuđa. No, s web stranice su ih uklonili zbog negativnih reakcija ljudi, koji ''nisu znali da su javni podaci dostupni''. Po njihovim riječima, prilikom pokretanja biznisa, podaci poput OIB-a, adrese i drugih postaju javni.
''Imenik ništa ne preuzima niti obrađuje već samo citira ono što je javno objavljeno. Na isti način funkcionira Google. Telekomunikacijski operatori dužni su dostavljati pune adresne i telefonske podatke o poduzećima po odlukama HAKOM-a jer je tvrtka Imenik nositelj koncesije za centralni telefonski imenik u RH. Obzirom da su podaci o nazivima poduzeća i njihove djelatnosti često nepotpuni, logično je da ih se nadopuni onima iz javnih registara. Tko uopće ima pravo na javni podatak?'', upitao je Jutarnji list Toni Kutlić iz tvrtke Imenik d.o.o.
U AZOP-u kažu da su zaprimili prijavu, te će po njoj i postupiti, a sve građane koji smatraju da su oštećeni pozivaju da im se jave.
