JADRANSKO MORE NA UDARU KLIMATSKIH PROMJENA, NOVE OPASNE RIBE PRIJETE EKOSUSTAVU: /

Neke su 1250 puta otrovnije od cijanida

Image
Foto: PIXSELL

Neke od navedenih vrsta su grabežljivci koji se hrane, primjerice, trljom, inćunom i srdelom, dok su neke vrste već na drugim mjestima potisnule autohtone vrste.

3.2.2018.
10:19
PIXSELL
VOYO logo

U posljednjih se sedam godina u Jadranskom moru pojavilo čak 16 novih vrsta riba, što je posljedica njihova bijega iz akvakulture ili akvarija, putem balastnih voda, ili je to pak posljedica aktivne migracije riba, no postoji i mogućnost da ribe prateći brodove slučajno zalutaju.

Sve vidljivije klimatske promjene u Jadranskom moru

U svakom slučaju, sve su očitije klimatske promjene u Jadranskom moru, a njihov je utjecaj vidljiv i na ulovima, piše Morski.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riba Pagrus major inače se uzgaja u sjeverozapadnom Pacifiku, a u Jadranskom je moru primjer bijega iz marikulture. Pokušali su ju uzgajati i kod nas jer je slična zubatcu, no to nije uspjelo pa ta riba nije prijetnja ekosustavu u Jadranu. Ipak, neke ribe mogu ostaviti negativne posljedice na lokalne populacije riba. Primjer je 14 vrsta lesepsijskih migranata koje su u Sredozemlje došle iz Crvenog mora kroz Suez, a u južnom su Jadranu uspostavile svoje populacije. To su, primjerice, plavotočkasta trumpetača, tamna mramornica i srebrnopruga napuhača.

Prijetnja ekološkoj ravnoteži, autohtonim vrstama i zdravlju?

Takve, ali i neke druge vrste riba predstavljaju prijetnju ekološkoj ravnoteži Jadrankog mora. One, naime, mogu ugroziti populacije autohtonih riba i drugih organizama jer se njima hrane ili se nadmeću za stanište. Osim ekološkog utjecaja, tu je i društveno-gospodarski utjecaj jer nove vrste mogu biti otrovne pa utjecati na zdravlje, ali i na ribolov, a tu je i mogućnost povećanja populacije novih vrsta koje su gospodarski nezanimljive, piše Morski.hr. Neke od navedenih vrsta su grabežljivci koji se hrane, primjerica, a trljom, inćunom i srdelom, dok su neke vrste već na drugim mjestima potisnule autohtone vrste. Neke se pak brzo razmnožavaju pa negativno utječu na ribarstvo tako što kidaju mreže i grizu ulovljene ribe, dok su neke vrste izrazito opasne s otrovom koji može biti i 1250 puta jači od cijanida.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim ovih riba koje bi mogle negativno utjecati na domaće ribarstvo i ekosustav, tu su i neki primjeri koji bi mogli imati pozitivan utjecaj. Nove vrste kirnje su skupocjena i vrlo tražena riba, a tu su i tupousna i žutousna barakuda ukusnog mesa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo