Pravovremeno dobivanje potpunih i točnih informacija na jednak način i pod jednakim uvjetima jedan je od ključnih preduvjeta demokracije i važno je zbog povjerenja građanki i građana u političke institucije. Kako dezinfomacije nanose štetu demokraciji i narušavaju povjerenje građana u institucije, jasno se pokazalo u aktualnoj pandemiji, koja nije samo zdravstvena kriza, nego i ''infodemija''. Podsjetimo, riječ je o prezasićenosti informacijama, bilo točnim ili netočnim, zbog čega je sve teže pronaći vjerodostojan izvor informacija i pouzdane smjernice za ponašanje.
Od početka godine javnim prostorom, najviše na društvenim mrežama - koje su zbog sve većeg pada povjerenja u tradicionalne medije s godinama postale sve češće mjesto informiranja za mnoge građane, širi se pozamašan niz dezinformacija. Neke od najčešćih su da je koronavirus biološko oružje koje je razvila – pa sad birajte: Kina / SAD / Rusija Velika Britanija, potom da pandemija koronavirusa nije započela u Wuhanu, već je virus nastao u SAD-u ili u nekom njihovom laboratoriju, a posebno popularno je reći da je za pandemiju kriva 5G mreža.
U potrazi za cjepivom protiv lažnih vijesti
I o tome kako se riješiti infekcije, moglo se gledati, čitati i čuti svašta – od ispijanja većih količina vode preko grgljanja soli do izbjegavanja hladne hrane i pića. Ne zaboravimo ni da se klelo u to da pijenje čistog alkohola liječi, kao i da su pojedini nacionalni geni otporni na koronavirus, a odmah se pojavio i niz čudotvornih lijekova: cink, hidroksiklorokin, meflokin, vitamin C … a sve je to za posljedicu imalo i prodaju lažnih lijekova te nekorisne zaštitne opreme. Od ranije neki među nama, bez obzira na ono čime se bave, dob i obrazovanje, bili javne ili privatne osobe, dobro znaju da u prikrajku čuče ljudi-gušteri, a sad samo što nas nije cijepila ona sotona od Billa Gatesa.
Maske koronavirus
Ljudi su pogubljeni ne samo zbog lažnih vijesti, već i kakofonije informacija
Stanje je dodatno otežala kakofonija inormacija koju se moglo čuti od kriznih stožera, struke i medija pa se tako gotovo svaki dan, nekad čak i u razmaku nekoliko sati (nekima su, doduše, trebali tjedni) potvrđivalo ili negiralo uz niz varijacija na temu da maske nisu ili jesu mjera zaštite, otkrivalo se neki novi-stari ''spasonosni'' lijek ili terapiju, kratilo ili produživalo vrijeme potrebno za pronalazak cjepiva, građane se nazivalo teroristima i biračima po potrebi i dizalo hajku na pojedine skupine da bi se kasnije nad time zgražalo ... i mogli bismo tako nabrajati unedogled.
Sve to, kao i ''zaboravljanje'' društvenog konteksta, te ponašanje niza političkih i gospodarskih aktera diljem svijeta, kod mnogih stvaraju i novo plodno tlo za vjerovanje u lažne vijesti i teorije zavjere. Nad mnogima od njih često ćemo se zgražati - medijima je ta disciplina često posebno draga dok je razumijevanje i objašnjavanje fenomena malo kompliciraniji posao, mnogima ćemo se i smijati, a zapravo su izuzetno opasne i potencijalno smrtonosne – za život ljudi, ali i za život demokracije i organiziranog upravljanja državom ili nekom zajednicom poput Europske unije u korist njezinih građana i građanki.
'Dezinformacije uvijek imaju izvor, cilj i strategiju'
Na tom tragu dolazi upozorenje generalnog direktora za komunikacije Europskog parlamenta Jaumea Ducha Guillota da ''dezinformacije uvijek imaju izvor, cilj i strategiju'', a većinom je, smatra, upravo riječ o pokušaju nanošenja štete demokraciji i narušavanju povjerenja građana u institucije: ''Ako ste uspješni u tome, u kreiranju loših odnosa između građana i demokratskih institucija, onda u konačnici slabite i vladavinu prava''. Govoreći i nedavno na konferenciji koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj na temu: ''Europska unija, dezinformacije i Zapadni Balkan'' Guillot je podsjetio da je ova pandemija i ''infodemija'' pa će u Europskom parlamentu biti osnovan poseban Odbor za dezinformacije od kojeg se mogu očekivati konkretne mjere i prijedlozi djelovanja.
Da Europska služba za vanjske aktivnosti EEAS, svojevrsno europsko zajedničko ministarstvo vanjskih poslova, već provodi veliki projekt ‘’EU protiv dezinformacija’’ kojim prati i razotkriva lažne vijesti koje ulaze u europski medijski prostor, objasnio je za RTL.hr SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula: ''Europski parlament ima legitimitet demokratski izabranog tijela što mu daje dodatni autoritet u razmatranju načina borbe protiv lažnih vijesti i dezinformacija te mogućnost inicijativa s ciljem predlaganja i donošenja novih mjera u toj borbi. U tom pogledu moja politička grupa u EP-u Socijalisti i Demokrati predložila je formiranje Posebnog odbora o stranom miješanju u demokratske procese kako bi svestrano istražili tu malignu pojavu, njene protagoniste i sponzore. Odluka je donijeta, a provedbu očekujem nakon što Europski parlament opet započne s redovnim radom''.
'Velikom nepovjerenju u institucije EU doprinijele su i one same'
Picula ne dvoji da je ‘’osnovni cilj širenja dezinformacija kako to čine strani akteri, koji su geopolitički suparnici Europske unije, njezina destabilizacija kroz širenje straha, neizvjesnosti i nepovjerenja u institucije Unije, prvo putem vlastitih provladinih, paravladinih ili prikrivenih medijskih projekata, a zatim i putem naklonih ili kupljenih posrednika u zemljama članicama, od medija do samih političkih aktera svih razina’’.
''Iako smo tu praksu imali prilike gledati i prije izbijanja
pandemije COVID-19 koronavirusa, ruski i kineski akteri su
aktivnosti izmišljanja i širenja lažnih vijesti u vrijeme
pandemije dramatično povećali i usmjerili na proizvodnju
dezinformacija o učinkovitosti cijepljenja kao takvog, lažnih
vijesti o nepostojanju pandemije, na umanjivanje značaja
koordiniranog europskog odgovora na pandemiju, proizvodnju lažnih
vijesti o učinkovitosti vitamina u liječenju COVID-19 i slično.
Takvim su djelovanjem ne samo zbunjivali javnost, nego su
doslovno krivi i za gubitke života kod ljudi koji su pod njihovim
utjecajem koristili kemikalije kako bi se zaštitili od virusa ili
se nisu pridržavali mjera održavanja fizičke udaljenosti'',
istaknuo je Picula.
No, svjestan je i šireg konteksta, svojevrsne ''povijesti
bolesti'', jer Unija već duže vrijeme muku muči s
vjerodostojnošću: ''Gledajući unazad, velikom nepovjerenju u
institucije EU doprinijele su i one same jer se EU zbog politika
štednje nametnutih nekim članicama realno nikad nije do kraja
oporavila od Velike recesije 2008., a istim rezanjem socijalnih
usluga i u najbogatijim članicama Unija je
sama dovela do krize povjerenja koja je bila plodno tlo za
vanjske i interne aktere koji zbog svojih autoritarnih i
nacionalističkih agendi zajedno s vanjskim akterima rade na
destabilizaciji EU''.
Planira li Europska agencija za lijekove pokrenuti informativnu kampanju o liječenju koronavirusa?
Svjesna opasnosti širenja lažnih vijesti u preveniranju i liječenju koronavirusa HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, koja se obratila Guidu Rasiju, izvršnom direktoru Europske agencije za lijekove (EMA). ''Naši građani izloženi su brojnim lažnim vijestima i senzacionalnim otkrićima, od kojih ću navesti samo nekoliko – koronavirus se može liječiti vulkanskim pepelom, UV lampe i dezinfekcijska sredstva s klorom pomažu u sprječavanju inficiranja, izbjeljivači liječe koronavirus. Planira li Europska agencija za lijekove pokrenuti informativnu kampanju o liječenju koronavirusa s ciljem suzbijanja opasnih praksi i lažnih vijesti koje mogu ugroziti živote naših građana?'', pitanje je na koje Glavak, a i javnost očekuje odgovor.
''Lažne vijesti, teorije zavjere, falsifikati, click-baitovi, spinovi i manipulacije unose sumnje u društvo i stvaraju stanje društvenog sukoba. Na primjeru izbora u SAD-u i referenduma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije vidjeli smo kako lažne vijesti i dezinformacije mogu utjecati na izborni sustav i ponašanje birača'', upozorila je Glavak za RTL.hr istaknuvši da su lažne vijesti problem i tijekom aktualne pandemije. koronavirusa. O tome, podsjeća, govori i rezolucija EP-a o koronavirusu u kojoj je upozoreno da bi građani trebali imati pristup točnim i provjerenim informacija te da su za demokraciju potrebni slobodni, neovisni i dovoljno financirani mediji.
EU čini mnogo na suzbijanju lažnih vijesti, ističe Glavak i podsjeća da je između ostalog, osnovana i specijalizirana radna skupina unutar Europske službe za vanjsko djelovanje za borbu protiv dezinformacija EUvsDisinfo i web-stranica istog imena na kojoj je moguće provjeriti točnog određenih informacija.
'Neki su toliko sluđeni lažnim informacijama da im je sve teže razlikovati stvarnost od fikcije i teorija zavjere'
Analize koje provodi EEAS, a koje su pokazale da su manje zemlje u pravilu više podložne kampanjama dezinformacija i širenju teorija zavjere zbog činjenice da velikim društvenim mrežama zbog svoje tržišne veličine nisu dovoljno zanimljive da bi uložile dovoljno resursa za suzbijanje lažnih informacija koje se dijele na tim platformama.
Picula stoga ističe da je ''to još jedna potvrda činjenice da se izvještavanje ne može i ne smije u potpunosti prepustiti tržišnoj stihiji jer su štete koje nastaju za stabilnost demokratskih poredaka prevelike''. ''Hvalevrijedan je primjer suprotne prakse u manjim članicama EU GONG-ov hrvatski projekt provjeravanja činjenica Faktograf, čiji su novinari i novinarke fact-checkeri i fact-chekerice već do sada dali značajan doprinos suzbijanju lažnih informacija i teorija zavjere. Žalosti me jedino da su neki građani toliko sluđeni lažnim informacijama kojima ih se bombardira s raznih opskurnih hrvatskih portala da im je sve teže razlikovati stvarnost od fikcije i teorija zavjere'', napominje Picula.
U toj cijeloj priči važnu ulogu ima proces pregovaranja o pristupanju EU, a on objašnjava i zašto: ''Tijekom tog procesa zemlje kandidatkinje provode reforme svojih institucija što se do sada pokazalo kao pravi korak u jačanju njihove nezavisnosti i demokratskog legitimiteta. No, isto smo tako imali priliku svjedočiti njihovom slabljenju i urušavanju nakon stupanja u članstvo. Zbog toga nova metodologija pregovaranja, kao i preporuke u mojem Izvješću s preporukama za proširenje na zapadnom Balkanu uključuju mehanizme kojim se takvo institucionalno nazadovanje može sankcionirati. U istom je duhu bila i Deklaracija Europskog parlamenta kojom je predloženo suspendiranje financiranja iz europskih fondova za članice koje se ne pridržavaju načela vladavine prava i trodiobe vlasti''.
'Izvori lažnog izvještavanja bili su mediji s najčešće nejasnim vlasničkim strukturama'
''Zabrinjava to što je korištenje lažnih vijesti postalo dio državne propagande koju provode neke od susjednih zemalja te na taj način narušavaju demokraciju i onemogućavaju njeno normalno funkcioniranje. Još gore je i prezentiranje činjenica iz jednog kuta, bez mogućnosti jasnog kritičkog stava prema iznesenom. Podsjetit ću da se Republici Hrvatskoj pokušava nanijeti šteta u međunarodnoj zajednici stvaranjem nezamislive količine lažnih vijesti o postupanju s migrantima i radu policajaca'', tvrdi Glavak.
Međutim, kako je višekratno upozoravala i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, učinkovita istraga tih navoda i dalje izostaje i stoga i dalje postoje sumnje u postupanje policije i sumnje u to da EU zapravo dobro zna kako stvari stoje, ali prešutno prelazi preko njih. Iz MUP-a prije ili kasnije, ali redovito odbijaju i samu primisao na iznesene sumnje po ovim pitanjima pa se nastojalo diskreditirati i samu pučku pravobraniteljicu, kao i organizacije civilnoga društva koje su u više navrata prozivane čak i za navodno krijumčarenje ljudi, a sve to iako je i iz samog policijskog sustava bilo prijava o nezakonitom djelovanju policije. Učinkovita istraga rada državnih tijela, a pogotovo represivnog aparata, jedna je od osnovnih pretpostavki vladavine prava, podsjećala je višekratno i pučka pravobraniteljica.
Planira li Europska komisija napraviti zajedničku strategiju protiv dezinformacija, pitali su zastupnici na jučerašnjem sastanku povjerenika Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelyija, a Glavak napominje: ''Europska služba za vanjsko djelovanje istaknula je u svojim izvješćima probleme poštenog izvještavanja, ali i propagandu, dezinformacije i lažne vijesti u medijskim izvještajima o neredima i političkoj krizi u susjednim zemljama, a izvori lažnog izvještavanja su bili mediji s najčešće nejasnim vlasničkim strukturama.
S druge strane, iako se sada već mnogo govori o lažnim vijestima, koje se najčešće šire društvenim mrežama, i dalje vlada praksa da se u tradicionalnim medijima u nizu tema i praćenja događaja vrlo jednostrano prenose teze koje idu isključivo u prilog jednoj strani zbog čega su građani i građanke također zakinuti za informacije dok istovremeno potpomažu da se neke stvari poput ljudskih prava ili znanstveno utvrđenih činjenica dovode u pitanje. Pritom je duboko zabrinjavajuće i za budućnost demokracije opasno da u Hrvatskoj i dalje možemo više-manje samo sanjati medijsku pismenost i sustavan građanski odgoj i obrazovanje.
Medijska pismenost i građanski odgoj i obrazovanje važni su za borbu protiv lažnih vijesti
''U novinarstvu morate imati i jednu i drugu stranu priče. Kada to ne postoji, naravno da će konzument informacije, bio on čitatelj, slušatelj ili gledatelj, dovesti u pitanje profesionalne uzuse i preispitivati jesu li onu poštivani. Medijski profesionalci su tu da prenesu stajališta i da čujemo upravo različitost mišljenja. Ono na čemu moramo inzistirati u komunikaciji s medijima i u javnom komuniciranju općenito jesu profesionalnost i integritet. Stvaranje društvenog okvira za neovisnost medija, ali i poštivanje normi, vrijednosnih sustava zadatak je svih koji koriste medije i medijski prostor za obraćanje javnosti'', ističe Glavak.
Naglašava i da da medijska pismenost u tom procesu dvosmjerne komunikacije ima važnu i značajnu ulogu: ''Upravo ćemo jačanjem medijskih i informacijskih kompetencija imati građanine koji će biti u mogućnosti stvoriti aktivni stav prema medijskim sadržajima, ali i lažnim vijestima. Medijska pismenost trebala bi se poticati od prvih doticaja s medijima i medijskim sadržajima kako bi se naučilo razaznati koja je poruka pouzdana, a koje je dezinformacija ili lažna vijest i kako ih prepoznati''.
'Veliki je propust Hrvatske činjenica da nemamo obvezan i obuhvatan građanski odgoj u školama'
''Govoreći o EU u cjelini, pa zatim i o Hrvatskoj, očito je kako zemlje u kojima se provode programi građanskog odgoja i medijskog opismenjavanja imaju građane koji su zbog toga manje prijemčljivi za lažne informacije, teorije zavjera. Veliki je propust hrvatskih vlada i našeg obrazovanja činjenica da nemamo obvezan i obuhvatan građanski odgoj u školama. Velika je odgovornost na novinarima i urednicima klasičnih medija da pod pritiscima politike i oglašivača nastoje i dalje profesionalno izvještavati i dati čitateljima i gledateljima širinu cijele priče. No, profesionalno izvještavanje ne znači nužno davanje tzv. obje strane priče u svakoj situaciji jer su i klasični mediji upravo davanjem prostora raznim šarlatanima na istoj razini kao i pravim stručnjacima i znanstvenicima, pod krinkom zastupanja obje strane, u značajnoj mjeri doprinijeli kako širenju teorija zavjere, tako i povijesnom revizionizmu'', istaknuo je Picula.
'Popustljivost hrvatske vlade prema Mađarskoj je veliki propust i nanosi štetu demokraciji'
U ovom se kontekstu često spominje i vladavina prava, no i sama EU s time muku muči, a jedan od primjera je Mađarska pa se mnogi pitaju zašto bi EU uopće bila vjerodostojna u donošenju demokracije. Neki bi, doduše, rekli da je sve to stvar percepcije. Za Glavak je ''Unija neosporno bastion demokracije i vladavine prava temeljene na najvišim standardima zaštite prava pojedinca. Ona je živi organizam koji se mijenja, raste i razvija, posebice u kriznim situacijama''.
Komisija će, podsjeća Glavak, ''pratiti kako hitne mjere izlaze iz uporabe Unije, a i sam Orbán je prije nekoliko dana izjavio da će krajem svibnja vlada vratiti parlamentu specijalne ovlasti koje je dobila zbog epidemije. Vladavina prava je jedan od stupova Europske unije, a upravo se korištenjem propagande i lažnih vijesti može stvoriti dojam u javnosti da su neke pojavnosti u izrazitoj suprotnosti s njenim temeljnim postulatima. Europske institucije u tom kontekstu imaju važnu zadaću ispravno komunicirati svoje ocjene stanja demokracije u pojedinim državama članicama, koje su temeljene na provjerenim i točnim izvorima i informacijama. Demokracija je neodvojiva od projekta europskog jedinstva i naš je zadatak promicati takvo društvo i te ideale''.
''Europska unija muči muku s demokratskim deficitom i legitimitetom u mnogim slučajevima. Često je vjerodostojnost Unije kao demokratskog projekta koji i sam teži širiti prostor demokracije i demokratskog legitimiteta i slobode narušena nedosljednošću koja može biti posljedica raznih dogovora, kako otvorenih tako i onih ispod stola. To je rizik za svaku demokratsku instituciju i svaki demokratski poredak i moramo se boriti da te rizike smanjimo'', ističe Picula.
Što se tiče konkretnog slučaja Mađarske, on podsjeća da je kao zastupnik u EP potpisao Deklaraciju sa zahtjevom da se isplate članicama iz europskih fondova suspendiraju ukoliko se ne pridržavaju principa vladavine prava te dodaje: ''Također, mnogo sam puta javno govorio o neprihvatljivosti poteza Viktora Orbana. Ovim putem još jednom želim naglasiti kako je popustljivost hrvatske vlade prema Mađarskoj tijekom predsjedanja EU veliki propust i nanosi štetu demokraciji, kako u EU, tako i u našoj regiji, a preslikava se i na Hrvatsku''.
