"Sigurnosna situacija u Hrvatskoj je stabilna i ne postoje vidljivi potencijali veće destabilizacije sigurnosnih prilika" - tvrdi Sigurnosno obavještajna agencija u svom najnovijem Izvješću.
Najveće prijetnje su terorizam, pritisak migranata na granice, a ponajviše kibernetički napadi. Čak pet ih je SOA osujetila u 2019. godini.
Oružani sukobi padaju u drugi plan. Najveća ugroza nacionalne sigurnosti, prema najnovijem izvješću Sigurnosno obavještajne agencije je kibernetička prijetnja. Prošle godine su se na meti napada hakera našla čak dva ministarstva.
U 2019. godini Centar za kibernetičke tehnologije SOA-e detektirao je i zaustavio pet sofisticiranih kibernetičkih napada, među kojim su bili napadi na Ministarstvo obrane RH i Ministarstvo Vanjskih i Europskih Poslova.
Da su kibernetički napadi u vrijeme pandemije postali glavni izvor opasnosti smatraju i stručnjaci za kibernetičku sigurnost.
"Porast kibernetičkog kriminala je definitivno evidentan, posebno od njegdje trećeg, četvrtog mjeseca, sve do danas, ali i ja bih rekao i posljednja dva mjeseca mi vidimo sve veći broj incidenata koji su povezani s kibernetikom", kaže Alen Delić, stručnjak za kibernetičku sigurnost.
Osim javne uprave, na meti je i realni sektor. Napadi su uglavnom financijski motivirani i svode se na krađu podataka ili pokušaj kriptiranja pristupa podacima koji se vraćaju u zamjenu za novac, najčešće u kriptovalutama. Sofisticiraniji napadi zahtjevaju napredniju i skuplju obranu.
"Naprosto se moramo orjentirati na različite mjere u različitim segmentima, od organizacijskih do tehničkih mjera i to definitivno nije jednostavno. Sigurnost je, naime, jaka koliko je jaka najslabija karika i to je onaj izazov u sigurnosti jer trebamo potrošiti puno novaca da bi se zapravo zaštitili od nečega", pojašnjava Delić.
Zato Agencija nastavlja trend stalnog povećanja ulaganja u razvoj i modernizaciju. 2018. i 2019. godini ulaganje u razvoj je udvostručeno. Nacionalnu ugrozu, prema SOA-i, predstavlja i povratak boraca poražene Islamske države. Povlačeći se s bliskog istoka prema Europi predstavljaju terorističku opasnost.
Teroristička prijetnja Europi je i dalje prisutna, a povratak boraca ISIL-a u matične europske države predstavlja osobit rizik za sigurnost.
"Nisu uspjeli s ovim standardnim, da tako kažemo, oblikom stvaranja kalifata nasilnim putem kroz takozvani simetrični sukob pa je vjerojatno da će sada prijeć na standardni terorizam i za očekivati je da se taj terorizam preseli na teritorij Europe", kaže Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost
A zbog toga SOA ističe kao prijetnju i pritisak ilegalnih migracija prema zapadnoj Europi preko hrvatskog teritorija. Iako je Hrvatska samo tranzitna zemlja, naša granica je prva granica Europske unije, a upravo to područje bilježi porast nasilja povezan s migrantima.
"Najbolji primjer je Švedska koja bilježi izuzetno velik porast svih oblika nasilja i svih oblika kriminala njima nezapamćen u zadnjih 50 godina. Velikim dijelom sudionici tog nasilja, oni koji ga provode, uglavnom su ili potomci migranata ili migranti koji su na taj prostor došli", dodaje Ogorec.
Usprkos svim izdvojenim opasnostima, SOA u izvješću naglašava da je Hrvatska sigurna i trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika.
