Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.
Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše tportal.hr.
Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.
Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.
Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.
Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.
Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.
Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.
Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.
Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto.