Kao u pjesmi Vinka Coce; prije jutra u zoru, točnije, prije šest sati, riječki ribari ulaze u luku. Pratnja je velika, što znači da je i plivarica puna.
Ribu treba razvrstati, ali danas je to lako jer je skoro sve srdela. Ima je čak devet tona, ali znaju se s mora vratiti i s 300 kilograma. Radili su i na proljeće, kada su svi drugi stali. Za zdravlje ih nije bilo toliko strah, koliko za posao.
"A ova korona, crno je bilo, nije baš ugodno bilo", kazao je ribar Valter Ivanov.
"Uvijek je bilo brige oko toga gdje će se riba plasirati", rekao je ribar Ante Perkov.
Rade kao na traci. Uigrana ekipa složila je i ukrcala na stotine kašeta ribe.
Manje od 10 posto ulova ide na ribarnicu, nešto u preradu u tvornice, a većina ulova hladnjačama se vozi za Italiju. Korona je tamo u početku srezala cijenu otkupa za 40 posto, ali nisu prestali loviti.
"Nismo htjeli biti na teret države. Iskreno, radili smo s oba broda. Nas je dvadesetak u firmi zaposleno, svi su prijavljeni, svi rade normalno. Borili smo se, malo manje, ali smo radili", objasnio je Drako Jaković, vlasnik plivarice iz Rijeke.
Uz to imaju more troškova, a problem im stvaraju i dupini.
"Daju nam dosta glavobolje. Krpamo svaki dan, ovdje ne toliko koliko u Istri. Tamo ih ima strahovito puno i uništavaju te naše alate. Poslije napornog rada ribarenja imamo svaki dan po par sati minimalno krpanja, i velike su štete", požalio se Kristijan Knežević iz Rijeke.
Nije to ribarsko prigovaranje, čak im ne smeta ni što se kupci na ribarnici nemilo cjenkaju za kilogram teškom mukom ulovljene ribe.
"On kaže kilogram, ti mu staviš kilogram i 20, kilogram i 30. Uvijek im je malo, a kod mesara kad kažete kilogram, ili 90 dekagrama ili kilogram i pet, on više ne da", kazao je Kristijan.
Život ribara nije lak, zna to čovjek koji je u poslu desetljećima. Njegova tvrtka ima tri broda s preko 40 radnika, ali oni su za korone bili doma.
"Kad je bila Vlada odluku donesla mi smo stali mjesec dana jer nisu bili uvjeti za rad. Mislim tvornice su uzimale ribu, bilo je nešto izvoza, vozači su isto u šoku bili, nisu imali volje ići van", pojasnio je suvlasnik ribolovne tvrtke Ivan Bočina.
Sada je izvoz u normali. Većina ide u Italiju jer cijena otkupa tamo je 30-ak posto veća nego u Hrvatskoj.
Na tržnici nema gužve. Nakon što su dva mjeseca kameni stolovi bili prazni, kupci se očito nisu vratili starim navikama.
"Počeli smo 1. lipnja raditi, ali pad je 50 posto sigurno. Pogotovo ovi stariji ljudi, nema ih uopće", kazala je prodavačica na ribarnici Višnja Paro.
"Zbog korone, potražnja je pala 50 posto", potvrdila je prodavačica Marina Savić.
Ipak, ima riba svoje vjerne poklonike.
"Ribe jedemo dvaput tjedno", rekao je jedan od kupaca na tržnici.
"Volimo ribu. Brzo je gotova, bacimo u fritezu i za pet minuta gotov ručak", kazala je Irena Pleše iz Rijeke.
Sve to zahvaljujući ekipi koja je i večeras u 18 sati ponovno isplovila iz riječke luke.