Budućnost Hrvatske određuje se i u Europskom parlamentu, a s obzirom na izbore za to tijelo pred nama dodatno se propituje rad dosadašnjih europarlamentaraca, odnosno jesu li zastupali Hrvatsku i Europu kakvu želimo. Što misle, kao i kakvu Hrvatsku i Europu žele, građani i građanke moći će pokazati u nedjelju 26. svibnja, a u međuvremenu kao podsjetnik dobro će doći osvrt na rad dosadašnje postave iz redova Hrvatske u EP-u.
- Izbori za Europski parlament: Zašto mislite da naši zastupnici tamo samo sjede uzalud i ubiru novce?
Podsjetimo, zastupnike i zastupnice u Europskom parlamentu bira se na mandat od pet godina i ne mogu istovremeno biti zastupnici i zastupnice i u domaćim parlamentima. U Europskom parlamentu oni ne djeluju kao predstavnici svojih država, već kao zastupnici koji brinu o interesima građana cijele EU pa su tako i svrstani po političkim opredjeljenjima i slijede zajedničku politiku europskih grupacija koje djeluju u Parlamentu.
Europski parlament (AP Images)
U postojećem sazivu Parlamenta, prije izbora predviđenih za
svibanj, djeluje osam grupacija. Najveća grupacija je Europska
pučka stranka (EPP) u koju spadaju zastupnici HDZ-a
Dubravka Šuica, Ivana Maletić,
Željana Zovko i Ivica Tolić te Marijana
Petir. Slijedi Progresivni savez socijalista i demokrata
u Europskom parlamentu (S&D) u kojem trenutačno sjede
zastupnici iz SDP-a Biljana Borzan i
Tonino Picula.
Treća grupacija po veličini su Europski konzervativci i
reformisti (ECR) u kojima je Ruža Tomašić, a
slijedi Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) u kojem su
Ivan Jakovčić i Jozo Radoš te
Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) u kojem je
Davor Škrlec. U Parlamentu trenutačno djeluju
još i Europska ujedinjena ljevica – Nordijska zelena ljevica
(GUE/NGL), Klub zastupnika Europe slobode i demokracije(EFDD) i
Europa nacija i sloboda (ENF). Vrlo je izvjesno da će nakon
izbora biti osnovani i neki novi klubovi zastupnika.
Biljana Borzan
Biljana Borzan (Dusko Jaramaz/PIXSELL)
Među sedmorkom iz Hrvatske koja traži novi mandat u Europskom parlamentu su Borzan, Petir, Picula, Radoš, Šuica, Tomašić i Zovko.
Iako se među hrvatskim građanima i građankama često čuje da naši zastupnici u tom parlamentu samo sjede uzalud i ubiru velike novce, iz iscrpne analize, koju je proveo Faktograf, proizlazi da je većina hrvatskih zastupnika i zastupnica bila aktivnija nego što bi se to očekivalo od predstavnika, u europskim razmjerima, male zemlje.
Zovko i Tolić došli su tek na polovici mandata dosadašnjeg saziva zamijenivši Andreja Plenkovića i Davora Ivu Stiera. Zovko se bavila položajem Hrvata u BiH dok je Tolić bio najmanje aktivan hrvatski zastupnik. S druge strane, primjerice, Jakovčić je bio jedan od najaktivnijih zastupnika u EP-u, kao i Tomašić, a među natprosječno aktivnim zastupnicima bili su i Šuica (koju je Votewatch proglasio najutjecajnijom hrvatskom zastupnicom u EP-u) te Škrlec i Maletić.
Okitili su se i nagradama, naime, tzv. EU Oskar, ugledna nagrada za zastupnika godine koju u dvadesetak kategorija dodjeljuje Parliament Magazine pripala je ove godine Petir u kategoriji poljoprivreda, ruralni razvoj i ribarstvo dok je godinu ranije Oskara dobila Borzan za ustrajno zalaganje za prava žena i rodnu ravnopravnost. Tu je nagradu još 2015. dobio i Stier u kategoriji razvojne politike zbog, kako je to tada sam protumačio, rada na borbi protiv siromaštva i nejednakosti te promicanja zaštite prirode.
Treća po preferencijalnim glasovima na HDZ-ovoj listi bila je, tada još HSS-ovka, Marijana Petir. Ona je dobila 42 683 preferencijalna glasa.
Marijana Petir (Goran Stanzl/PIXSELL)
Borzan je najviše prepoznata zbog borbe za zabranu različite kvalitete proizvoda u starim i novim članicama, koja je trajala niz godina. Borzan je provela prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište koje je pokazalo kako je trećina proizvoda na našem tržištu niže kvalitete, a često skuplja te je potom postala izvjestiteljica Europskog parlamenta za različitu kvalitetu hrane.
Istaknula se i radom na polju smanjenja bacanja i povećanja doniranja hrane, gdje je nakon njenog izvješća Europska komisija napravila smjernice za doniranje hrane te otvaranje digitalnog tržišta, odnosno postizanje jednakih uvjeta pri online kupovini za kupce iz svih članica EU koje je, velikim dijelom zbog njenog zalaganja, na snazi od prosinca 2018.
Borbom za ukidanje razlike kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europe, kroz rad Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, bavila se i Šuica, koja je naslijedila Andreja Plenkovića na vrlo utjecajnoj funkciji potpredsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.
Kroz rad tog odbora, Šuica se posebno zalagala za približavanje BiH Europi; bila je autorica Nacrta mišljenja o Jadransko-jonskoj regiji, u sklopu koje je i Pelješki most te je radila na ulasku Hrvatske u Schengenski informacijski sustav. Među svojim najvažnijim aktivnostima Šuica nabraja i rad na ukidanju roaminga na prostoru EU te angažman pri uvođenju „WiFi4EU“ programa. Za ovaj pilot projekt Europska unija izdvojit će 120 milijuna eura do 2020. godine kako bi se omogućio besplatan Wi-Fi na javnim prostorima.
Dubravka Šuica (Pixsell)
Petir je među svojim najvažnijim postignućima izdvojila besplatne zdrave obroke za osnovnoškolce – u Europskom parlamentu izborila se za europske subvencije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća za školsku djecu koji se trebaju dobavljati s naših OPG-ova. Također, upozorava i na amandman kojim je izboreno da Hrvatska svoju referentnu razinu za šume izračuna uzimajući u obzir učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na njezinu teritoriju.
Tomašić se istaknula radom oko višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Podsjetimo, ona se protivi kvotama koje bi smanjile dozvolljeni ulov, a njen je izvještaj prošao Europski parlament, ali još nije na trijalogu Europska komisija – Parlament – Vijeće EU.
Maletić se istaknula, kako smatra, radom na fondovima i novom proračunu EU te se posvetila smanjivanju razlika u razvijenosti među članicama. Između ostalog, protivila se prijedlogu Komisije da se smanje sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, a kao izvjestiteljica EPP-a usprotivila se prijedlogu Europske komisije da se sredstva raspodjeljuju prema broju stanovnika te za razinu razvijenosti kao kriterij, temeljem čega će, navodi, Hrvatskoj biti dodijeljen veći iznos.
Ruža Tomašić (Robert Anic/PIXSELL)
Picula je postigao da Europski parlament 2015., nakon usvajanja njegovih amandmana, zauzme stav (koji je preuzela i Europska komisija), da se hrvatskim poduzetnicima osigura tradicionalan obujam trgovine s BiH kao jednim od najvažnijih izvoznih tržišta, iako je BiH izvan EU i Schengena, a Hrvatska je ulaskom u EU morala izaći iz CEFTA-e. Time su u Hrvatskoj, ističe, spašene tisuće radnih mjesta.
Picula se bio fokusirao i na kvalitetu života otočana te je nakon osnivanja Međuparlamentarne skupine za otoke u EP inicirao osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji 2018. Kao pilot projekt provedbe energetske tranzicije odabrano je pet cresko-lošinjskih otoka nakon što je zastupnik u lipnju 2018. organizirao posjet Komisije otočju. Nastavno na Piculinu inicijativu, Komisija je odobrila dodatnih 10 milijuna eura za energetsku tranziciju kroz tzv. „Facility“ kroz koji će otoci izravno moći povući sredstva za projekte.
Na popisu važnih tema kojima se bavio Jakovčić izdvaja, između ostalog, raspravu u povodu 20. godišnjice genocida u Srebrenici, stanje u Italiji nakon potresa, gužve na hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima, zabranu nacističkih i fašističkih simbola u svim zemljama članicama EU, kao i budućnost europske brodogradnje.
tonino picula picula
Tonino Picula (Pixsell)
Na inicijativu Radoša je u Rezoluciju o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi uvršten prijedlog o uključenju Luke Rijeka u prometni koridor Baltik-Jadran. Također, u Uredbu o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane uključeni su: prijedlog da stvaranje zajedničkih standarda razvoja obrambenih proizvoda bude uvjet prihvatljivosti projekta te prijedlog da poduzeća uključena u projekte EDIDP-a moraju imati poslovni nastan u EU, kako bi poduzeća-kooperanti iz Hrvatske imali prioritet pri ugovaranju poslova vezanih uz proizvodnju vojne opreme i druge projekte u području obrane.
Škrlec je branio interese Zelenih u Europskom
parlamentu te je kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni
Zelenih sudjelovao u kreiranju EU javnih politika koje su
pretočene u nove ili izmijenjene direktive i uredbe EU-a, a
organizirao je i brojne konferencije i akcije u Bruxellesu i u
Hrvatskoj, a u središtu svih aktivnosti bile su mu zaštita
prirode i kružna ekonomija.
Posebno se istaknuo u kampanji protiv korištenja glifosata, a
pritisak Zelenih na razini EU-a rezultirao je odlukom Komisije i
država članica da se dozvola za glifosat umjesto 15 godina odobri
na pet godina. Kao član posebne radne skupine Europskog
parlamenta zalagao se za ukidanje polugodišnjeg pomicanja
sata što je u konačnici rezultiralo prijedlogom Komisije da
države članice ukinu tu praksu.
