Članovi Građanske akcije posjetili su Ivicu Mudrinića te su ispred zgrade T-Coma razvukli veliki transparent: ''Mudriniću, DTK mreža pripada građanima!''
Nakon te akcije u Savskoj ulici u http://danas.net.hr/specijal/zagreb, aktivisti su se oglasili i putem priopćenja, u kojem su, osim Mudrinića, prozvali i vlasnika Agrokora Ivicu Todorića, te su ih zajedno optužili da pokušavaju prevariti građane Hrvatske. ''Nedavnim razotkrivanjem kako T-Com, vodeći operater u Lijepoj našoj, MORH-u duguje višemilijunski iznos koji Mudrinić pokušava pošto-poto riješiti iza zatvorenih vrata, daleko od očiju javnosti, dakle prevarom, te udruživanjem Mudrinića i najbogatijeg cvjećara na svijetu, Todorića, koje je rezultiralo pokretanjem K-Plus mobilne mreže, te na kraju do danas neriješenim pitanjem DTK mreže, koju su bezobzirno oteli građanima koji su je i platili, odlučili smo opet pokazati kako ima pojedinaca koji se ne boje nikoga, za razliku od svih mjerodavnih institucija u državi'', stoji u priopćenju.
'Građanima nude najskuplji i najsporiji internet'
''Pitanje DTK mreže je i dalje nerazjašnjeno i postavljamo pitanje do kada će se prebacivati odgovornost institucija jednih na druge, te time namjerno stavljati u zaborav činjenicu da je DTK mreža oteta od građana u prljavoj privatizacijskoj raboti. Postavlja se pitanje kako je Mudrinić, povratnik iz Kanade kao Šuškov poltron, koji je tražio da mu se pošalje novac za avionsku kartu jer si istu nije mogao sam platiti, koji navodno ima par patenata na polju mobilne telefonije koje nitko nikada nije vidio, postao vodeći čovjek kompanije koja uz otimanje DTK mreže, preskupo naplaćuje, točnije potkrada svoje korisnike visokim cijenama impulsa i interneta koji je jedan od najsporijih i najskupljih u svijetu. Kako je moguće da kompanija koju vodi Mudrinić, unatoč mnogim upozorenjima mjerodavnih institucija, i danas nekažnjeno provodi monopolističku politiku na tržištu i time onemogućuje ravnopravno tržišno natjecanje. DTK mrežu su platili građani ove države i za njeno korištenje bi se prije svega trebalo njih i pitati'', pišu aktivisti u priopćenju.
Iz Građanske akcije su poručili da su im i ovog puta zaštitari prijetili ''da su svi snimljeni'', a rekli su im i da su pozvali policiju. Aktivisti su istaknuli da su stajali na javnoj površini te su poručili da se ne boje prijetnji.
Za komentar na tvrdnje Građanske akcije zamolili smo Hrvatski telekom. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
'Ne znamo koji su motivi Građanske akcije i tko stoji iza priopćenja, ali o kome god se radilo barata neistinama i netočnim informacijama na kojima očito zlonamjerno gradi nekakvu teoriju zavjere koja je neodrživa do te mjere da ju je gotovo nepotrebno demantirati.
Hrvatski Telekom (HT) je kompanija čije su dionice izlistane na burzi, koja redovito objavljuje transparentna izvješća o poslovanju i čiju Upravu biraju i potvrđuju vlasnici, odnosno Nadzorni odbor. U poslovanju HT-a nema prevare, a kako radimo na posebno reguliranom tržištu još smo i dodatno pod paskom regulatora u svim aspektima svog poslovanja. Priopćenje čiji nas komentar tražite oslikava HT i čelnog čovjeka kompanije gotovo kao organizaciju koja sustavno krši zakon, što je mračna konstrukcija koju u potpunosti odbacujemo. Ipak, kao kompanija smatramo da nam je dužnost komentirati dvije neutemeljene optužbe, a koje mogu imati implikacije po vrijednost naše dionice na burzi.
Dvije neutemeljene optužbe Hrvatski Telekom prema MORH-u nema dugovanja, a ugovoreni odnos u potpunosti poštujemo i ispunjavamo sve svoje obaveze.
Vezano za DTK, podsjećamo kako je pitanje DTK riješeno posebnim zakonima. Godine 1990. i 1991. Zakonom o osnivanju javnog poduzeća HPT država je ex lege pretvorila društveno vlasništvo cijevi kabelske kanalizacije (uključivo i DTK) u vlasništvo javnog poduzeća HPT. Zakonom o razdvajanju HPT-a na HP i HT 1998. godine RH je potom, sve što je prema bilanci činilo telekomunikacijski sustav (između ostalog i kabelska kanalizacija), unijela kao svoj ulog u temeljni kapital HT-a. Od tog doba do danas, Hrvatski Telekom uložio je više milijardi kuna u najnapredniju infrastrukturu zbog koje smo danas kao država po konkurentnosti infrastrukture znatno ispred konkurentnosti države u cjelini kao što to pokazuju Globalno istraživanje o konkurentnosti 2011-2012. Svjetskog ekonomskog foruma.'
