Kako bismo čuli odgovore na poruke s jučerašnjeg prosvjeda u glavnom gradu gostovanje smo ponudili vodećim članovima Nacionalnog stožera, no odbili su doći i odgovarati na goruća pitanja u našem društvu.
Upravo o klimi u društvu i mogućim posljedicama razgovarala je u RTL-u Danas psihijatrica zagrebačkog KBC-a, ujedno i saborska zastupnica Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin.
Očito je došlo do podjele u društvu na cijepljene i necijepljene, tko je odgovoran za to?
Mislim da nije došlo do podjele na cijepljene i necijepljene jer vidimo već iz jučerašnjeg prosvjeda da tih zagriženih antivaksera i uvjerenih necijepiša ima doista jedan zanemariv broj, ali su vrlo glasni, tu se slažem. No činjenica je da imamo jako puno građana koji se doimaju zbunjeni i nesigurni, uplašeni oko cijepljenja i zbog toga ga odbijaju, odnosno odgađaju. Za tu poziciju držim da su odgovorni Vlada i Stožer jer godinu dana vrlo nekonzistentno i s duplim standardima vode pandemiju i time su doveli do visokog nepovjerenja javnosti. Vidite i iz drugih iskustava zemalja, da one zemlje gdje građani vjeruju svojem vodstvu, imaju visoku procijepljenost primjerice Danska itd., dok kod nas procijepljenost je rezultat nepovjerenja u Vladu.
Trebaju li Vlada i Stožer slati drugačije poruke pa nećemo imati vou situaciju?
Komunikacija je veliki problem i oni to doista rade loše. Dat ću vam i primjer. Zadnjih dana stalno slušamo uo uvođenju obaveznih Covid potvrda u zdravstvo. Vi to kad kažete populaciji, ona stječe dojam da se doktore mora prisiljavati da se cijepe i svaki građanin će pomisliti: Pa nisam ja lud, ako se liječnici neće cijepiti neću se cijepiti ni ja. S druge strane je istina da je 90 posto liječnika procijepljeno. Dakle, to je najprocijepljenija populacija u Hrvatskoj koju imamo. Umjesto da koriste taj argument jer je on neprobojan, to je najmjerodavnija populacija...oni ga zanemaruju na njihovu štetu.
Koje bi po Vama onda bilo rješenje?
Stožer je definitivno izgubio povjerenje i čak i kada daju nekakve dobre poruke, one se sada više ne čuju uslijed svih propusta i loših propusta. Ovo bih poručila i kao liječnica i političarka Zeleno-lijevog bloka da mi želimo da se ukinu mjere, da živimo staro normalno. Nemamo više ni novaca ni psihičkih kapaciteta da bismo imali mjere no osnosvni preduvjet za to je visoka procijepljenost. Dakle, apel građanima je da se cijepe kako bismo mogli živjesti staro normalno. Vlada bi trebala preuzeti odgovornost što čitavo vrijeme izbjegava, stalno igraju igru u kojoj se nikome ne žele zamjeriti i pokušavaju zadržati lentu Miss simpatičnosti, i ne poduzimaju poteze. U znanstvenom im savjetu sjede ljudi koji kažu da nije nužna visoka procijepljenost, a onda kažu: Građani cijepite se. Na njima je red da preuzmu odgovornost.
Treba li se u Saboru o tome provesti konkretnija rasprava, pa i zajednički vladajući i oporba formirati tijelo koje bi upravljalo ili barem kontroliralo upravljanje pandemijom u našoj zemlji?
Za početak mislim da je sad potez na Vladi. Što se tiče oporbe, vidimo da dio također koristi ovo za ono najjeftinije populističko skupljanje bodova. To nije neviđeno na našoj političkoj sceni, ali ovaj put takvi potezi mogu dovesti do ozbiljnih javnozdravstvenih posljedica. Neke naše oporbene stranke zagovaraju ukidanje svih mjera, a pritomt također šalju poruke da nije nužno da se građani procijepe i da je to stvar vakog pojedinca, oni de facto zagovaraju pune bolnice i visoku smrtnost koje će opet nažalost dovesti sigurno do nekih mjera. Bez visoke procijepljenosti ne možemo doći do ukidanja mjera.
Vidimo da su mnogima sada u fokusu djeca, koriste ih za pokazivanje i učvršćivanje vlastitih stavova – koliko je to opasno?
O tome su zaista i mnogo stručniji istaknuli svoj stav. Ja se apsolutno slažem da je ta vrsta instrumentaliziranja djece u ostvarivanju političkih poruka jako štetna i takve poteze bi se trebalo izbjegavati jer će posljedice biti dalekosežne kod te djece koja se tako zloupotrebljavaju.
Do kud mogu sezati ove podjele, Hrvatska nije jedina – prosvjeduje se u susjedstvu, na kraju krajeva i u cijelom svijetu?
Slažem se da smo gledali mnogo prosvjeda i nasilnih scena. Ne bih išla u neke distopijske scenarije, osvrnula bih pažnju na zemlje koje su postigle visoku procijepljenost bez prosvjeda i uvođenja značajnih restrikcija, a to su upravo zemlje koje imaju povjerenja u svoje vodstvo. Mislim da bi se političari diljem svijeta orijentirati na to i da bi trebalis steći povjerenje i onda će i podjele u nekom širom kontekstu izvan ove pandemije biti daleko manje.