Iz čak 11.943 ulaza u zgrade bez dizala (71 posto od 16.804 zgrada), građani su se izjasnili da im je za normalan život potreban baš taj uređaj, te su time pokazali ministrici Gabrijeli Žalac da nije bila u pravu kada je govorila da interes za ugradnju dizala ne postoji.
Ovaj put, još jednom, štoviše, jer se ugradnja dizala uz pomoć fondova Europske unije, pokušava ostvariti drugi put, svoj posao ne da su samo odradili građani, koji su na vrijeme i s voljom poslali ispunjene ankete organizirajući se u zgradama, već su spremnost na pomoć naveliko pokazali i predstavnici lokalne samouprave.
Ipak, zakazati bi opet moglo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije čije "silne napore" u Europskoj komisiji tek češljaju. No, vratimo se na trenutak na one najvrjednije!
Građani, proizvođači dizala i gradonačelnici ujedinili snage
"Jako sam zadovoljan rezultatima odaziva. Ljudi nisu samo iskazali svoj interes za ugradnju liftova već se to pretvorilo u svojevrsne zahtjeve, jer su nam uz ispunjene ankete slali i komentare", kaže nam Želimir Manenica, predsjednik Udruge umirovljenika HP i HT-a te ujedno i jedan od pokretača projekta "Dostupnost do stana" koji bi starijima, invalidima, slabo pokretnima, ali i obiteljima s malom djecom trebao osigurati dizalo u zgradama. I to uz pomoć 85-postotnog sufinanciranja iz EU fondova.
Ostatak bi suvlasnici u zgradama sufinancirali sami ili bi im, pak, trošak od 15 posto podmirile lokalne samouprave. Zagreb se odazvao na način da će to učiniti u onim zgradama gdje posjeduje stanove u omjeru u kojima je suvlasnik, dubrovački gradonačelnik sufinanciranje je obećao svima, a svoje građane odmah je na ankete usmjerio i prvi čovjek Varaždina također obećavajući pomoć. Tu su još, priča nam Manenica, i Split i Osijek, a sad se ide i u pregovore sa Zadrom, pa i ostalima. Većih problema kod lokalnih političara zasad nema.
Nema ni kad su tvrtke koje rade na dizalima u pitanju jer su svojom udrugom također podržale inicijativu, osmislile još ranije projekte za liftove koji bi trebali biti ugrađeni i prepoznale da bi im projekt, u slučaju da EU podrži, jamčio posao za novih 2000 radnika.
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Poljaci ugrađuju liftove na našem elaboratu, kod nas se ništa ne može
No, moglo bi se opet naći kada je Ministarstvo za europske fondove u pitanju. Upravo od toga strahuje Manenica. "Moram priznati da sam pesimističan. Znate, na elaboratu koji smo mi poslali u Bruxelles Poljaci već ugrađuju liftove, Česi su krenuli, a mi ništa. Kad smo mi naš eleborat htjeli pokazati Ministarstvu jer su ga u Bruxellesu odobrili čekali smo samo da nas prime četiri mjeseca. Tada su nam rekli da naša Vlada mora napraviti rebalans i izmijeniti operativni program i onda im to nisu odobrili jer su povukli premalo sredstava iz europskih fondova. I sada sam čuo da su fakturirali samo deset posto, a te fakture bi u ovom vremenskom razdoblju trebale biti 50 posto. Zato nisam optimist", priča Želimir Manenica podsjećajući kako je ministrica izražavala zadovoljstvo dinamikom povlačenja novca iz EU-a, a da je istodobno u tome od nas lošija samo Malta.
Europarlamentarka Biljana Borzan na taj problem već dugo upozorava, svjesna da zbog njega pate brojni projekti, pa i ovaj s liftovima. Razgovarajući s nama opisuje veliki otpor na koji je naišla kada je projekt krenuo podsjećajući isprva kako su u Ministarstvu isprva rekli kako se novac za to ne može povući pa da se ne može mijenjati operativni program, da bi kasnije rekli da kod građana nema interesa, a onda, kako kaže, kad su ih odbili u Europskoj komisiji i optužili bivšu SDP-ovu Vladu da je previsoko podigla ljestvicu kada je povlačenje novca u pitanju.
"Nabavila sam brošure kako bih im dokazala kako se novac za to od EU-a može dobiti, pa su im iz Europske komisije poručili da se to može kao i mijenjanje operativnog programa, a onda su i meni kazali da ljestvica bivše Vlade nije podignuta previsoko, jer je oni ne bi odobrili da su smatrali da Hrvatska to ne može", prisjeća se Borzan koja je i dalje uključena u bitke za uspjeh projekta s dizalima.
Foto: Danko Vucinovic/PIXSELL
Pilot-projekt kojim se Žalac spašava pred izbore za EU
I ona je upoznata s činjenicom da su predstavnici Europske komisije prije desetak dana bili u Ministarstvu i da zasad odgovora na izmjene operativnog programa nema, ali se nada da će one ipak biti pozitivne.
"Trebali bi odgovoriti u roku tri mjeseca, no ja mislim da će to biti brže. Koliko znam, procijenit će jesmo li povukli barem minimum novca", optimistično će Borzan pomalo zatečena napisima medija koji su nedavno napore građana u borbi s državom opisali kao "samo ankete i to upitne objektivnosti". Pritom ističe kako se to nikako tako ne može gledati te da je to nešto što će zasigurno zaživjeti. Ako ne s ministricom Žalac, kako kaže, a onda s nekim idućom kandidatom za ministra koji će u svom radu biti svjestan koliko je to važno za građane, ali i kako mu to toliki broj trenutačno nezadovoljnih građana na izborima može vratiti. Pritom dodaje da bi se u najgoroj opciji onda taj projekt ugurao u razdoblje povlačenja novca u razdoblju od 2021. godine.
Na najavu Žalac, da će u slučaju da EK sada ne odobri promjene u operativnom programu, država kroz pilot-projekt osigurati izgradnju za 100 do 200 dizala u starim zgradama, Borzan se čudi.
"Ministrica se sada suočila s pritiskom javnosti i nešto mora učiniti. Ja se pitam kako će između 17.000 zgrada izabrati baš tih 200, kad u skoro svakoj na četvrtom ili petom katu imate starije ljude ili invalide. Mislim da je ministrici sada cilj da se stvori slika kako se nešto radi i da se fotografira pored nekog lifta. Idu izbori za EU i govori se da bi ona trebala biti na HDZ-ovoj listi pa se zato smislio i pilot-projekt, ali takav potez doista neće riješiti ovaj problem", zaključuje Borzan.
Dok se čeka na odgovor iz Europske komisije, a u želji da doznamo nešto više o tom najavljenom pilot-projektu Gabrijele Žalac u Ministarstvo smo poslali dopis zatraživši ih nešto više detalja, no rekli su nam kako o tome ne mogu govoriti jer detalji još nisu razrađeni.
