Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, kojem je hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost partnerska institucija, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2019. I
Izvješće uključuje 63. zemlje koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti. U Izvješću o talentima Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 1 mjesto u odnosu na prošlu godinu.
Izvješće ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene osobe kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih za povećanje konkurentnosti i rast gospodarstva. Izvješće se bazira na tri ključna faktora:
Ulaganje i razvoj - podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz javne investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji.
Faktor privlačnosti - sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče nadarene osobe iz inozemstva.
Faktor spremnosti - mogućnost zemlje da udovolji zahtjevima tržišta rada za potrebnom radnom snagom i stvaranje baze talentiranih osoba.
Ove godine Švicarska je ponovno prva na ljestvici, a slijede Danska, Švedska, Austrija, Luksemburg, Norveška, Island, Finska, Nizozemska i Singapur dok se na dnu ljestvice nalaze Meksiko (60.), Brazil (61.), Venezuela (62.) i Mongolija (63.). Od zemalja novih članica EU, najbolje su rangirane Estonija (27.), Litva (28.), Slovenija (31.), Latvija (34.), Poljska (37.) Češka (39.), i Mađarska (45.).
"Odnos našeg društva prema talentima posebno je osjetljiv u vrijeme odlazaka mladih kao i ostalih demografskih problema kojima svjedočimo. Stvaranje uvjeta za razvoj talenata, njihovo zadržavanje i spremnost društva za (budući?) opstanak i boljitak u globalnim uvjetima temeljne su odrednice kojima bi se trebali voditi. Ovogodišnje izvješće IMD-a pokazuje da smo se pomakli prema vrhu za jedno mjesto, ali i pokazalo da ne možemo biti zadovoljni 53. mjestom. Ono što posebno ukazuje na naše probleme je struktura naših pozicija po pojedinim kriterijima. Možemo biti zadovoljni visokim izdvajanjem vlade po srednjoškolskom učeniku, kao i omjerima učenik-nastavnik, ali i duboko zabrinuti našom nesposobnošću za zadržavanje talenata i nespremnošću za pozicioniranje u budućnosti. Stoga ovu rang listu prihvatimo kao poticaj na akcije koje će nas bolje osposobiti za društvo znanja i vještina i tako osigurati boljitak našim građanima", istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
I ove godine europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Od prvih 10 mjesta, 9 se odnosi na zemlje Europe. Za to su zaslužni izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja koji izdvajaju Europu od ostalih regija svijeta. Većina europskih zemalja u prosjeku ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje i to od primarne do tercijarne razine. To im omogućuje da razvijaju lokalne talente i istodobno privlače strane, visokoobrazovane stručnjake, na koje se mnoge europske kompanije oslanjaju.
Na dnu po faktoru spremnosti
Rezultati istraživanja temelje se na 3 faktora koji sadrže ukupno 32 pokazatelja. Dio pokazatelja su statistički podaci dok je drugi dio pokazatelja dobiven kroz istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja (36.). Kao prednosti ističu se izdvajanje vlade za obrazovanje po učeniku (postotak BDP-a po glavi stanovnika u srednjoškolskom obrazovanju) te omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama. Kao nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u trening zaposlenika.
Po faktoru privlačnosti da zadrži nadarene osobe i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. Kao prednost izdvojen je indeks troškova života, a nedostatak je u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba te njihovom odlasku (brain drain).
Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom nalazimo se na 60. mjestu. Prednost su nam diplomanti prirodnih znanosti (% diplomiranih studenata u ICT-u, inženjerstvu, matematici i ostalim prirodnim znanostima), a nedostaci su nam u području dostupnosti osoba s financijskim vještinama te međunarodnog iskustva višeg menadžmenta, objavljeno je u istraživanju čije detalje možete naći ovdje.
