Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine, vjerojatno neće biti izrađen do kraja mandata ove Vlade iako je stavni sud Vladi je dao "instruktivni rok" za izradu novog do 21. veljače ove godine.
Prema važećem zakonu naslijeđenom iz prošle države, žene mogu tražiti prekid trudnoće do kraja desetog tjedna trudnoće, to se mora učiniti u ovlaštenim ustanovama, a trošak plaćaju same.
U studenom prošle godine zaživjelo je Povjerenstvo za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država Europske unije koji se odnose na pravo prekida trudnoće u kojemu je deset stručnjaka različitih specijalnosti, od javnog zdravstva do ginekologa, psihijatra, neurologa i pravnika, a ono bi se trebalo naći idući tjedan, piše Jutarnji list.
Analizirani podaci o pobačajima u Hrvatskoj
Njihov zadatak bio je da do 15. siječnja "stave na papir" uglavnom iskustva država EU vezana uz prekid trudnoće, a njihova bi analiza, u kojoj se, među ostalim, govori o broju pobačaja učinjenih u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, trebala olakšati Povjerenstvu izradu prijedloga novog zakonskog teksta.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) analizirani su podaci o pobačajima u 2017. (zadnji potpuni) prema kojima je u Hrvatskoj bilo 2416 prekida trudnoća ili 7 na 100 poroda, odnosno 3,18 na 1000 žena u dobi od 15 do 44 godine.
Najviše je namjernih pobačaja bilo kod žena u dobi od 30 do 39 godina, odnosno čak 47,68 posto ili 4,19 na 1000 žena fertilne dobi, a u istoj godini 49 legalnih pobačaja učinjeno je maloljetnicama do 18 godina.
Najviše pobačaj u KB-u Merkur
Podaci pokazuju da je najviše indiciranih pobačaja, i to 32 posto, učinjeno ženama bez djece, slijede one s dvoje djece ili 28 posto, zatim 12,4 posto ženama koje već imaju troje djece. Većina namjernih pobačaja, i to 85,68 posto, učinjena je na zahtjev žene, 3,10 posto zbog utvrđene malformacije ploda i 1,45 posto zbog ugroženog života majke.
Najviše induciranih pobačaja u jednoj godini učinjeno je u KB-u Merkur, i to 442, a u bolnicama u Vinkovcima, Našicama i Sisku samo po jedan, a na godišnjoj razini najviše ih ima u Istarskoj, a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U najvećem broju, odnosno 76,91 posto pobačaja posljedica je nekorištenja neke metode kontracepcije. U Hrvatskoj, prema podacima primarne zdravstvene zaštite, oralnu ili neki drugi oblike kontracepcije koristi oko 100.000 žena, piše Jutarnji list.
Usporedba s drugim zemljama EU govori da Hrvatska od 1990. bilježi pad pobačaja za gotovo 90 posto, odnosno sa 697 na 80 pobačaja na 1000 živorođene djece, Mađarska za dva, a Slovenija za 3,5 puta u 25 godina, a po pitanju pravne regulative važeće u 33 europske zemlje, ona govori da većina zemalja dopušta pobačaj na zahtjev do 12. mjeseca trudnoće, a u Hrvatskoj je to do 10. tjedna.
