Četrdesetak godina nakon probijanja tunela Učka, počeli su radovi na probijanju njegove druge cijevi. Trebali bi trajati tri i pol godine, a potom tunel pretvoriti u najsuvremeniji cestovni objekt u Hrvatskoj.
Istarski ipsilon time bi trebao dobiti puni profil autoceste što će pridonijeti brzini putovanja i sigurnosti.
Zabrujali su strojevi i zaprašilo se, danas prigodno za uzvanike. Nakon toga probijat će se i prašiti kroz Učku dok druga cijev tunela ne bude gotova.
"Teško, to su rudarske teme voda vlaga, slojevi buka, teško čisto rudarstvo", izjavio je Lučano Rigo, građevinski radnik.
Istarski ipsilon sve je bliže punom profilu autoceste. Prije dvije godine nastavljena je izgradnja dodatnih prometnih trakova na dionici Pazin - tunel Učka, gdje je dovršeno 12 kilometara do Cerovlja. Nastavak prema čvoru Vranja trebao bi biti gotov do idućeg ljeta, tri godine kasnije planiraju završiti danas počete radove na 8 kilometara dugoj dionici ceste i druge cijevi tunela Učka. Nakon toga slijedi gradnja nastavka ceste prema Matuljima.
"Samo bušenje tunela Učka, sa dvije strane ga bušimo, ono će trajati dvije godine, godinu i po samo probijanje, još testiranje i opremanje nekih šest mjeseci tako unutar 42 mjeseca puštamo svih osam kilometara", rekao je Dario Silić, generalni direktor Bina-Istra.
Investicija je vrijedna milijardu i 500 milijuna kuna, a premijer očekuje da će pozitivno utjecati i na hrvatski BDP, čijem bi rastu trebala pridonijeti za 0,5 posto.
"Važno je da će se tijekom izgradnje ove dionice angažirati hrvatske građevinske kompanije, 95 posto radova će obaviti, ova će investicija omogućiti 700 zaposlenih u fazi građenja i kasnije 20 stalnih radnih mjesta u održavanju i radu tunela", poručio je premijer Andrej Plenković.
Veliki izazov, kažu građevinari, bit će radove izvoditi bez zaustavljanja prometa.
"Svakih 250 metara moramo spojiti s postojećom cijevi tunela Učka postojeće cijev se također mora obnoviti kada završimo ovu cijev sa 60 milijuna kuna ulaže Bina Istra koncesionar", rekao je Silić.
Dok tunel ne bude gotov, radit će se i danju i noću, iskopat će 550 tisuća kubnih metara stijena, za što će potrošiti oko 250 tona eksploziva.
Pitanje koje ostaje je: jednom kad projekt bude gotov, kakav će utjecaj imati na cjelokupno gospodarstvo?
Na to i druga pitanja za RTL odgovara Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.
"Danas je zaista povijesni dan. To je projekt koji je pripreman jedno određeno vrijeme u suradnji s koncesionarom. Kad zbrojimo to s projktom koji je u provedbi, a to je dovršetak istarskog ipsilona u punom profilu do samog tunela Učka, to je negdje u prosjeku oko jedan posto utjecaja na rast BDP-a u Hrvatskoj. Dakle, nemjerljiv je doprinos, ali najveći smisao projekata da se uključi što više hrvatska komponenta", poručio je Butković.
No cilj je i podići razinu sigurnosti u prometu.
"Dobivali smo neke nalaze od Europske komisije i ovo je sve u skladu s direktivom i minimalnim standardima koji se moraju zadovoljiti u tunelu. Tunel Učka i ostatak ipsilona imaju nekih problema sigurnosnih, tako da je to velika stvar", rekao je Butković.
Važno je pitanje otkud dolazi novac za radove.
"Ovo je ugovor o koncesiji javno privatno partnerstvo. Znači mi smo zajedno sa koncesionarom produžili za pet godina, znači 2039. godine će to kompletno biti u hrvatskim rukama, i tunel i istarski ipsilon", izjavio je Butković i dodao:
"Želim reći da tokom koronakrize nisu veliki infrastrukturni stali projekti pa tako ni Pelješki most i pristupne ceste. Sve skupa ide jako dobro i očekujemo da, ukoliko ne bude određenih problema, do sredine 2022. da i most i pristupne ceste budu u funkciji, znači čitav projekt Pelješkog mosta".
