Takve su suglasnosti mnogi s bankama potpisivali od 2005. do 2008. godine kako bi dobili kredit. Suglasnost za plijenidbu cijele plaće bila je tadašnjim Ovršnim zakonom dozvoljena, dok sadašnji Ovršni zakon dio plaće štiti od ovrhe, no on se ipak ne odnosi na one koji su takve suglasnosti potpisali ranije.
Aleksić: 'Takvi dokumenti nisu u skladu sa zakonom i Ustavom'
Goran Aleksić iz Snage rekao je da je i u doba potpisivanja takvih suglasnosti Zakon o radu ograničavao ovrhe plaća, pa su prema tome, takvi dokumenti ipak nezakoniti i protuustavni. Prema tom zakonu se ovršiti moglo najviše pola plaće ili naknada plaće zaposlenika može biti prisilno ustegnuta radi ispunjenja obveze zakonskog uzdržavanja, a za ostale obveze može se prisilno ustegnuti najviše jedna trećina plaće zaposlenika.
Jedna od onih koji su takvu suglasnost s bankom potpisali je i Dijana Rivić iz Splita, kojoj je poslodavac rekao da je dobio uputu od Fine da joj cijelu plaću zaplijeni zbog ovrhe, piše Novi list.
Rivić je sa suprugom 2007. godine digla kredit za stan i potpisala spomenutu suglasnost s bankom. Ona je tada imala prosječnu plaću, a suprug je bio branitelj, a nakon rata vojno lice.
'Ugrožen je moj život i život moje djece'
'Živjeli smo dostojno, uredno podmirivali sve svoje obveze pa tako i za stambeni kredit. Prije šest godina, kad je naše dvoje djece bilo još maloljetno, suprug je poginuo, i ja sam ostala sama, život mi se potpuno preokrenuo, nemoguće je opisati kakva je to užasna situacija. Ipak, nekako sam se snalazila, otad sam pod ovrhom, no dio primanja mi je ostajao za život. Unatrag 15 dana, otkad mi je poslodavac najavio ovrhu nad cijelom plaćom zbog kredita, moj je život, i život moje djece, ugrožen, ne znam kako ću i što ću', ispričala je Dijana za Novi list.
Sada se pita štite li država i Ustav banke ili građane. Njezina je rata za kredit u švicarcima narasla s 3.800 na 12.000 kuna. To joj je razdoblje bilo jako teško, a sada, kad zbog ovrhe ostane bez cijele plaće, ne zna kako će živjeti.
'Dopusti li država ovrhu nad cijelim plaćama, to znači da ću raditi samo za banku', kaže.
Zbog ovakvih situacija reagirala je Udruga Franak koja je pismo poslala Vladi i Ustavnom sudu. Tvrde da su ovakve ovrhe nehumane te mole predsjednika Vlade i predsjednika Ustavnog suda da reagiraju zbog ovakvih dužnika i zaštite ih.
