Glavni ekonomist Unicredita Erik Nielsen, poslao je izvještaj na adrese stotina vodećih svjetskih investitora, u kojem se osvrnuo na konferenciju u Kitzbühelu na kojoj je sudjelovao i mandatar Tihomir Orešković, ali i na sam dolazak budućeg hrvatskog premijera.
Dio koji se odnosi na Hrvatsku i Oreškovića, prenosimo u cijelosti.
"Bili smo iznimno počašćeni dolaskom Tihomira Oreškovića, mandatara koji će uskoro sastaviti hrvatsku vladu. Kao što većina vas zna, Oreškovića su, kao nepolitičku figuru, pozvali da formira koalicijsku vladu s ciljem da oživi potonulo hrvatsko gospodarstvo. Laskalo nam je što je došao na našu konferenciju kako bi saslušao stavove najvažnijih svjetskih investitora i čuo tržišnu perspektivu o glavnim izazovima s kojima će se suočiti vlada koju će formirati u narednih tjedan ili dva.
Budući je konferencija bila neslužbena, neću citirati pojedine ulagače ili gospodina Oreškovića, ali mogu prenijeti vlastite stavove o kojima sam s njim razgovarao, a mislim da mogu reći da su moji prijedlozi na tragu onoga što je čuo i od drugih koji su sudjelovali na konferenciji.
Ovo su tri ključne preporuke koje sam uputio hrvatskom mandataru, a koje ne bi trebalo dovoditi u pitanje:
1. Zaustaviti rast javnog duga u odnosu na BDP (koji se tijekom krize poduplao i došao na razinu od gotovo 90% BDP-a).
2. Garantirati nastavak neovisne monetarne politike (monetarna i tečajna politika su sačuvale hrvatski rejting tijekom ovih problematičnih godina, a sugestije o 'monetarnoj reformi', koje se mogu čuti u Hrvatskoj, treba u potpunosti zanemariti)
3. Biti glasan oko hrvatske nedvojbene posvećenosti Europskoj uniji. Ovo je natjecateljski nastrojeni svijet, a kako čujem - kod europskih i američkih poslovnih lidera povećava se zabrinutost zbog populističkih i nacionalističkih politika, kakve vladaju u Poljskoj i Mađarskoj, i za Hrvatsku bi bilo dobro provođenje čvrste pro-europske politike.
Kada su u pitanju konkretne mjere o stopiranju rasta javnog duga, Hrvatska mora provesti fiskalnu prilagodbu od 1,5 posto BDP-a (4,5 milijardi kuna) kako bi proizvela primarni fiskalni suficit od jedan posto BDP-a. To bi prvenstveno trebalo biti učinjeno na rashodovnoj strani, a ne povećanjem poreza i bilo bi dobro kada bi se ta prilagodba napravila u roku od dvije godine. Privatizacija također može odigrati važnu ulogu. Također zagovaram i institucionalne reforme javnog sektora i pravosuđa, kao i širenje mjera koje bi poboljšale konkurentnost.
Nakon dana i pol provedenih s budućim hrvatskim premijerom, mislim da vrijedi Hrvatsku držati na oku. Prioriteti i predanost gospodina Oreškovića su nedvojbeni i ako može sastaviti vladu koja će donijeti prikladni reformski program, to može predstavljati mjerljiv napredak za ovu lijepu državu koja je dugo bila u krizi i koja zaslužuje bolju budućnost."