U okolici Sinja zadnjih se dana odvija prava drama zbog krava, a sve je krenulo iz jedne grupe na Facebooku, gdje su zabrinuti građani upozorili na nehumano držanje životinja na jednoj farmi kraj Sinja. U priču se uključio i gradonačelnik Miro Bulj, koji je promptno izašao na teren i za početak - napojio žedno blago koje po najvećem zvizdanu stoji zavezano lancima na livadi.
Snimke i fotografije koje je Bulj objavio su zastrašujuće. Žedne krave ostavljene su nasred livade po ovoj nesnosnoj žegi, vezane su lancima, a oko njih nigdje niti kapi vode. I sam Bulj bio je zgrožen time te je svima jasno dao do znanja da ovakvo tretiranje životinja neće tolerirati.
Farmer ljut jer mu je nanesena "bruka i sramota"
Vlasnik životinja, Slavko Domazet, nije oduševljen pompom koja se digla zbog njegovih krava. Štoviše, rezolutno demantira tvrdnje da svoje životinje zanemaruje. Slobodna Dalmacija u srijedu je pokušala doći do izjave vlasnika, no kada je Domazet ugledao predstavnike medija i gradonačelnika Bulja, vidno se uzrujao te vikao da ga Bulj "nedužnog sramoti" te da mu je nanešena sramota i bruka.
Iako se na ledini nalaze njegove krave, samo zemljište nije njegovo, već mu je ustupljeno da tamo drži stoku. Pravi vlasnik je, govori se, Zlatko Canjuga, no on se o svemu za sada još nije oglasio.
Veterinarska inspekcija je već postupala
"Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nije zaprimila prijavu koja bi se odnosila na navode iz Vašega upita", kazali su nam u srijedu kada smo im poslali upit, nadodavši da je "odmah po dobivanju informacije o možebitnom držanju i zanemarivanju goveda na području Grada Sinja veterinarski inspektor kontaktirao predstavnika jedinice lokalne samouprave".
Zanimljivo je da je inspekcija već postupala na istoj lokaciji kod ovog farmera, a to su nam sami potvrdili iz Državnog inspektorata.
"Napominjemo kako je veterinarska inspekcija Državnog inspektorata, na istoj lokaciji, postupala po prijavi u siječnju 2021. godine zajedno s ovlaštenim veterinarom, koji je pregledom životinja utvrdio da su životinje dobrog zdravstvenog i gojnog stanja. Veterinarska inspekcija je, u prethodnim postupanjima, naredila putem rješenja označavanje životinja, provođenje naređenih mjera i provedbu veterinarske skrbi nad životinjama".
O tome gdje se mogu držati domaće životinje, zadužena je jedinica lokalne samouprave.
"Jedinica lokalne samouprave (u ovom slučaju Grad Sinj) svojim općim aktima propisuje područja na kojim se mogu držati domaće životinje i način držanja životinja. Ukoliko se životinje nalaze na području na kojim je općim aktima zabranjeno držanje životinja jedinica lokalne samouprave mora ih izmjestiti", kaže nam Veterinarska inspekcija.
No, neka se pravila moraju poštivati. "Životinje koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje mogu biti privremeno ili trajno smještene izvan nastambi, te im, prema potrebi, moraju biti osigurani prirodni ili izgrađeni zakloni od nepovoljnih vremenskih i klimatskih uvjeta, grabežljivaca i drugih opasnosti za njihovo zdravlje i dobrobit", stoji u odgovoru inspektorata.
"Ako veterinarski inspektor utvrdi da se životinje zanemaruju vlasnik može biti kažnjen temeljem Zakona o zaštiti životinja, a propisane kazne su u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kn. Veterinarska inspekcija može samo privremeno oduzeti životinje (do okončanja sudskog postupka), a sud je taj koji odlučuje o trajnom oduzimanju životinja", odgovaraju nam na naš upit.
Veterinarsku smo inspekciju zamolili da nam pojasni, može li se u konkretnom slučaju primijeniti kazna na vlasniku koji očito nije adekvatno držao životinje.
"Bez obzira radi li se o privremenom izvještaju životinja iz nastambi ili trajnom držanju životinja (u ovom slučaju goveda) u ekstenzivnom načinu istima moraju biti osigurani prirodni ili izgrađeni zakloni od nepovoljnih vremenskih i klimatskih uvjeta, grabežljivaca i drugih opasnosti za njihovo zdravlje i dobrobit sukladno odredbama članku 45. stavak 3. Zakonu o zaštiti životinja i Direktivi Vijeća 98/58/EZ, od 20. srpnja 1998., o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (Prilog 12)", pojašnjavaju.
No, otkrivaju i jedan zanimljiv dio, iz kojeg je evidentno da je zakazala bivša sinjska vlast koja očito nije postupila prema naputku inspektorata.
"Napominjemo kako je veterinarska inspekcija u siječnju vlasniku goveda izdala Rješenje o izradi zaklona i ograde, ali isti to nije proveo jer nema adekvatno zemljište za smještaj goveda u svome vlasništvu. O svemu je bila izvještena lokalna samouprava (pismeno i usmeno), jer su goveda u zoni gdje nije dozvoljeno držanje istih, a što je sukladno Odluci o držanju domaćih životinja na području lokalne samouprave u nadležnosti komunalnih redara", nadodaju iz Veterinarske inspekcije.
Slučajevi zanemarivanja životinja diljem Hrvatske
Nažalost, ovo nije izolirani slučaj da se životinje drže u nehumanim uvjetima. Iz udruge Prijatelji životinja kažu nam kako oni redovito dobivaju dojave građana iz raznih dijelova Hrvatske o slučajevima zanemarivanja životinja i držanja u lošim uvjetima, što najoštrije osuđuju.
"Na svaku dojavu reagiramo prijavom nadležnim institucijama, prvenstveno veterinarskoj inspekciji od koje tražimo žurno postupanje. Iako su ovlasti inspektora velike i oni mogu podnijeti optužni prijedlog, pa čak i kaznenu prijavu zbog dugotrajna zanemarivanja, gotovo svi slučajevi najčešće prođu bez ikakvih sankcija ili su one blage i ne mijenjaju loše postupanje skrbnika prema životinjama, što je očito i u primjeru krava u Sinju s obzirom na to da se situacija nije popravila unatoč ranijim prijavama", kažu nam pa nadodaju da je poražavajuće i apsurdno što veterinarski inspektori uglavnom utvrde da skrbnik drži životinje u primjerenim uvjetima i da su sve dobroga gojnog stanja, iako je i "laiku vidljivo da je prekršen niz zakonskih odredaba i da je dobrobit tih životinja, a tijekom ovih vrućih dana i život, ozbiljno ugrožena".
Prijatelji životinja ukazuju i na još jedan velik problem.
"Kako su zanemarivanje i zlostavljanje životinja na farmama koje dobivaju državne poticaje postali redovita praksa u Hrvatskoj, već smo tražili, a tražit ćemo opet, da Ministarstvu poljoprivrede u suradnji s veterinarskom inspekcijom provede istragu svih farmi koje su dobile poticaje kako bi se utvrdilo stanje u kojemu se nalaze životinje. Također, kako praksa pokazuje da Ministarstvo poljoprivrede ne može provesti kontrolu stanja na farmama i provoditi zakonske propise vezane uz zaštitu životinja, još prije osam godina zatražili smo da se poticaji za uzgajanje životinja ukinu, no nismo dobili nikakav odgovor", govore nam.
Mučnih slučajeva zanemarivanja životinja ima diljem zemlje, a neki su javnosti poznatiji i od ranije.
"Nažalost, zanemarivanje i zlostavljanje životinja na farmama čiji se vlasnici žele okoristiti novcem od državne potpore za poljoprivredu već dugo vremena raširena su praksa, pri čemu se provedba davanja poticaja slabo ili nikako ne kontrolira, iako su razmjeri zanemarivanja životinja strašni. Životinje su prepuštene same sebi, gladi, žeđi, ekstremnim vremenskim uvjetima, a najčešće umru od dugotrajnog izgladnjivanja. Primjerice, slučajevi poput umiranja stotina krava na Lonjskom polju kod Sunje 2010. godine zbog zanemarivanja od neishranjenosti ili na poljoprivrednom gospodarstvu Lov Farma u Jošanima kod Udbine 2013. gdje je zbog gladi i zanemarivanja umrlo 200 krava, samo su neki koji zbog užasnih posljedica dospiju preko medija u fokus javnosti. Javnost je 2013. bila zgrožena i jezivim prizorima s farme Branka Borkovića u mjestu Prečno kod Ivanić Grada, gdje su na njegova konja na samrti nasrnuli izgladnjeli psi, a susjedi su se žalili da su radi uzimanja državnih poticaja u duljem vremenskom razdoblju psi, konji i ostale životinje na njegovoj farmi zapušteni, neuhranjeni, izgladnjeli, bolesni, često slobodno lutaju uništavajući susjedima usjeve i umiru od gladi. Iako su zvali na desetke puta veterinarsku inspekciju i policiju, nadležne službe nisu ništa poduzele kako bi se zaustavilo mučenje životinja", podsjećaju Prijatelji životinja pa nadodaju da su tada zatražili hitno oduzimanje životinja i sankcioniranje Borkovića zbog kršenja brojnih zakonskih propisa te izricanje novčane i zatvorske kazne, ali ništa se nije riješilo.
"To se vidi i po tome što su mještani prije mjesec dana ponovno javno zatražili zaštitu od njegova "dugogodišnjeg teroriziranja i maltretiranja" te izjavili da inspekcije nisu učinile ništa. Prošle godine prijavili smo slučaj bolesne i zanemarene krave koja je danima bespomoćno ležala u Lonjskom polju kod Prijamnog centra Repušnica. Krava nije mogla ustati, bila je puna rana i umirala od žeđi i gladi pa smo zatražili hitno postupanje veterinarske inspekcije i policije koja nas je obavijestila da je vlasnik odvezao kravu. No mnogo je više onih slučajeva gdje životinje svakodnevno trpe velike patnje zbog gladi, izlaganja visokim temperaturama i zanemarivanja, a nitko za njih ne zna i ne može im pomoći", upozoravaju iz ove udruge.
Zakoni se ne provode zbog inertnosti sustava
Kazneni zakon za kazneno djelo mučenja i ubijanja životinja predviđa maksimalnu kaznu zatvora do dvije godine za onoga tko životinju teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili ju izlaže nepotrebnim patnjama, izloži ju iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, i ako to počini iz koristoljublja. Ako životinja preživi, Zakon nalaže da se treba oduzeti.
Zakon o zaštiti životinja pak za zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu propisuje novčanu kaznu od 15 do 30 tisuća kuna za fizičke i od 30 do 50 tisuća kuna za pravne osobe. No, od preblagih kazna, iz udruge nam kažu kako postoji jedan puno veći problem.
"Iako se uvijek zalažemo za strože kazne koje će djelovati preventivno, smatramo da je u Hrvatskoj mnogo veći problem što se zbog inertnosti i nezainteresiranosti nadležnih institucija ni postojeći zakoni i kaznene odredbe ne provode. Naime, inspekcija u većini slučajeva zaključi da je takvo držanje životinja u skladu sa zakonom i da životinje izgledaju uhranjeno", govore nam. Jedan od rijetkih primjera gdje je nešto poduzeto da se pomogne životinjama je slučaj iz 2015. godine kada je javnost doznala za mršava i izmučena goveda na pašnjacima u okolici Sinja za koje uzgajivač od države dobiva i poticaje.
"Nakon što su reagirali veterinarski inspektori, tvrtka Pilari Opora d.o.o. i njezin direktor Leopold Aljinović 2018. godine nepravomoćno su kažnjeni zbog kršenja Zakona o zaštiti životinja jer stoci nisu osigurali zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta i propisanu hranu te je sud izrekao ublažene iznose kazne - uzgajivaču tisuću kuna, dok je njegova tvrtka dobila kaznu od osam tisuća kuna", podsjećaju na ovaj slučaj.
Svako zanemarivanje i mučenje životinja treba prijaviti, bez obzira na tromost nadležnih institucija.
"Zahvaljujemo svakoj osobi koja ne okreće glavu kada ugleda životinju u nevolji i odluči joj pomoći kako bi spriječila njezinu daljnju patnju. Unatoč manjkavostima u radu veterinarske inspekcije, nužno je slučajeve zanemarivanja i zlostavljanja životinja prijaviti veterinarskoj inspekciji Državnog inspektorata. Kada se radi o neposrednom ugrožavanju zdravlja i života životinje te teškom zlostavljanju životinje (svi oblici fizičkog zlostavljanja), što hitnije treba pozivom na broj 192 zatražiti intervenciju policije koja sprječava daljnje ugrožavanje životinje i, ako se radi o mučenju i/ili usmrćivanju životinje, podnosi kaznenu prijavu", kažu.
Iz udruge Prijatelji životinja govore i da je važno istaknuti moć pojedinaca kao potrošača koji mogu dugoročno utjecati na smanjenje potražnje za proizvodima životinjskog podrijetla, a time i na držanje životinja u odvratnim uvjetima radi poticaja.
"Čak i životinje za koje se skrbnici najbolje brinu zapravo su mučene i zlostavljane jer se od životinja traži u što kraćem vremenu što više mesa, mlijeka i jaja, uz davanje što manje resursa. Više od 50 % krava u Hrvatskoj drži se vezano na kratkom lancu. To je ekonomsko pravilo u uzgoju životinja bez obzira na to radi li se o velikim ili malim farmama. Sustav poticaja zavarava ljude koji zbog toga imaju krivu sliku da je meso jeftino, a ne vide koliko se milijarda troši na poticaje i subvencije za proizvodnju hrane životinjskog podrijetla. Uz sve navedeno, svakako je nužno preispitati sve poticaje i uvesti kontrolu držanja životinja jer čemu uopće poticaji kada ljudi nauštrb životinja žele na brzinu zaraditi novac na patnji životinja. Kako Ministarstvo poljoprivrede očito ne može kontrolirati stanje na farmama, smatramo da je krajnji i nužan cilj ukidanje svih poticaja za uzgoj životinja", zaključuju iz udruge.
Gradonačelnik je rezolutan - situacija će se riješiti
U priču su se kako je poznato, uplele i lokalne vlasti, odnosno sam gradonačelnik Miro Bulj, koji je odmah otišao na teren te dao vode žednim životinjama. Gradonačelnik je kazao da je ovo "zlostavljanje blaga koje je vidio ravno zločinu nečovječnosti, a za taj zločin, osim samih vlasnika životinja, najveću odgovornost snose oni koji su donedavno vodili grad, kao i veterinarska služba".
"Zamislite krave po ovoj žegi, zavezane lancem na čistom suncu, bez vode i hrane. Pa to je čisto iživljavanje na životinjama. Ovakvih slučajeva na ovom području ima na desetke, a nije riječ samo o kravama, već i o ostalim domaćim životinjama", napisao je nadalje Bulj, koji kaže da takve slučajeve neće tolerirati te da će ovu situaciju što je hitnije moguće riješiti.
