Za izradu indeksa nevladina udruga Transparency International sa sjedištem u Berlinu koristi se mišljenjima stručnjaka iz organizacija kao što su Svjetska banka, Njemačka zaklada Bertelsmann i Svjetski gospodarski forum ili Afrička banka za razvoj .
Indeks percepcije korupcije za 2015. pokazao je da ljudi zajedničkim naporima mogu uspjeti u borbi protiv korupcije. Iako je korupcija u svijetu još žilava, više zemalja popravilo je stanje, navodi se u izvješću.
Pošast diljem svijeta
"Indeks percepcije korupcije 2015. jasno pokazuje da je korupcija pošast diljem svijeta. Ali 2015. je također bila godina u kojoj su ljudi izašli na ulice prosvjedovati protiv korupcije. Ljudi diljem svijeta poslali su snažan signal onima na vlasti: vrijeme je da se uhvatite u koštac s velikom korupcijom", kaže Jose Ugaz, predsjednik TI-ja.
Ocjene se kreću od 0 bodova, što bi bila potpuna korupcija, do 100 bodova, što bi značilo da u zemlji nema korupcije Danska je zauzela prvo mjesto s 91 bodom, a slijede je Finska s 90, Švedska s 89 i Novi Zeland s 88, te Nizozemska i Norveška s 87. Hrvatska ima 51 bod, što je napredak od 3 boda u odnosu na 2014. i 2013., odnosno 5 bodova u odnosu na 2012. Manji indeks korupcije imaju zemlje poput Butana, Bocvane, Sejšela, Jordana i Ruande. Od susjeda je tu Slovenija s 60 bodova. Mađarska kao i Hrvatska ima 51 bod.
Na drugom kraju ljestvice su Irak i Libija sa samo 16 bodova, zatim Angola i Južni Sudan s 15, Afganistan s 11, te Sjeverna Koreja i Somalija s 8 bodova.
Ove je godine Brazil "zemlja u kojoj je stopa Indeksa percepcije korupcije zabilježila najveći pad: za 5 bodova i 7 mjesta pa je Brazil zauzeo 76. mjesto", navodi se u izvješću.
Čisti doma, no vani je druga priča
Sjeverna Europa je područje koje se uspješno bori protiv korupcije i među deset zemalja najviše imunih na korupciju pet je iz sjeverne Europe, no ako zemlja ima čist javni sektor u vlastitoj domovini, to ne znači da nije umiješana u korupciju negdje drugdje, piše TI.
Kao primjer navodi Švedsku koja je zauzela 3. mjesto među najmanje korumpiranima. Ali kompanija eliaSonera – koja je u 37-postotnom vlasništvu švedske države, istražuje se za navodnu isplatu milijuna dolara mita da bi dobila poslove u Uzbekistanu, zemlji koja je zauzela vrlo nisko mjesto, 153. od ukupno 168, piše TI. odaje da se tvrtka povlači iz poslovanja u središnjoj Aziji i napominje da prema istraživanjima "polovica zemalja OECD-a (Organizacija zemalja za ekonomsku suradnju i razvoj, krši međunarodne obveze o suzbijanju mita u inozemstvu".
Transparency nadalje napominje da je uočio dva sjajna trenda u Americi u 2015. godini, a to su razotkrivanje koruptivnih mreža velikih razmjera i masovnu mobilizaciju građana protiv korupcije. U tom kontekstu spominje skandale kompanija kao što su Petrobras i La Linea u Brazilu i Gvatemali, dvjema državama koje bilježe znatan pad izloženosti korupciji.
Transparency International Hrvatska (TIH) će danas na konferenciji za novinare u Zagrebu predstaviti Indeks percepcije korupcije 2015. O percepciji korupcije u Hrvatskoj govorit će predsjednica TIH-a Davorka Budimir i potpredsjednik TIH-a Don Markušić.
Pomaci se vide u Hrvatskoj
Predsjednica Transparency Internationala Hrvatska (TIH) Davorka Budimir kazala je da se Hrvatska u istraživanju za 2015. pomaknula za tri boda i prešla granicu od 50 bodova što ju je svrstalo u manje korumpirane države.
"Pomaci u borbi protiv korupcije konačno se vide i u Hrvatskoj", kazala je Budimir na predstavljanju rezultata posljednjeg istraživanja pred predstavnicima mnogih tijela državne vlasti, veleposlanstava stranih država te institucija i udruga za borbu protiv korupcije.
Istaknula je da je za borbu protiv korupcije, koja omogućava da se nezakonitosti namjerno prikrivaju, ključno osigurati nesmetan rad neovisnih tijela javne vlasti, ali i poticati aktivizam građana, osloboditi ih straha da prijavljuju korupciju i sve koruptivne radnje.
Kao najvažnije institucije u borbi protiv korupcije, uz DORH i Uskok, istaknula je pravosudni sustav koji treba osigurati kratke, pravične, poštene i pravovremene postupke.
Na političarima najveća odgovornost
"Korupcija izravno ugrožava ljudska prava građana i njihovu jednakost pri ostvarivanju vlastitih interesa, razara moral i strukturu društva te sprječava razvoj slobodnog poduzetništva. Korupcija prodire u sve segmente društva pa zato predstavlja najveću ugrozu gospodarskog, društvenog i političkog razvoja te prosperiteta Republike Hrvatske", ustvrdila je Budimir.
Dodala je i da se u javnosti ne smije steći dojam da se borba protiv korupcije svodi na političke obračune.
"Izjave o nultoj toleranciji na korupciju treba pretvoriti u djelovanje svih političkih aktera bez obzira jesu li na vlasti ili u oporbi, jer na političarima je najveća odgovornost u zaštiti hrvatskih građana", zaključila je Budimir.
