Osam godina nakon završetka Drugog svjetskog rata napokon su Dubrovčani dočekali dolazak prvog kruzera pod stranom zastavom. Neka bolja vremena simbolično je najavio norveški brod OSLOFJORD koji je na lokrumsko sidrište s 373 putnika doplovio 11. ožujka 1953. u 8:00 sati ujutro, zadržao se cijeli dan, da bi navečer oko ponoći digao sidro i otplovio prema Veneciji, piše Dubrovački dnevnik.
OSLOFJORD je i dalje nastavio dolaziti, tako da je ponovo doplovio u ožujku 1955. na dvomjesečnom krstarenju iz New Yorka. Tijekom svog putovanja ticao je brojne svjetske luke: Santa Cruz de Tenerife, Funchal, Casablanca, Alžir, La Valletta, Pirej, Istanbul, Aleksandrija, Beirut, Haifa, Dubrovnik, Venecija, Messina, Napulj, Ajaccio, Villefranche, Palma, Malaga, Gibraltar, Tangier, Cadiz i Lisabon, New York.
Cijene putovanja
OSLOFJORD je 12. veljače 1959. zaplovio na dvomjesečno krstarenje tičući luke otoka Cabo Verde (Zelenortski Otoci), Dakar, Santa Cruz de Tenerife, Funchal, Casablanca, La Valletta, Aleksandrija, Beirut, Haifa, Istanbul, Pirej, Kotor, Dubrovnik (20. ožujka), Venecija, Messina, Napulj, Villefranche, Barcelona, Palma de Mallorca, Malaga, Gibraltar, Tanger, Cadiz i Lisabon S povratkom u New York 13. travnja.
Zanimljivo je navesti cijene putovanja s početka šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tako je 12-dnevno putovanje po Karibima putnike koštalo 275 USD, 24-dnevno putovanje 550 USD. Cijena 83-dnevnog putovanja oko svijeta, kojom se prigodom, uz 17 najznačajnijih luka na svijetu, posjetio i Dubrovnik, koštalo je 1800 USD po osobi. Putovanje iz New Yorka prema Europi, Africi, do Istanbula, Beiruta, Haife i natrag za 53 dana krstarenja koštalo je 1225 USD, a slično putovanje na koje se krenulo 7. veljače 1963. je koštalo 1300 USD i naravno da se među tim lukama nezaobilazno nalazio i Dubrovnik.
Kobno posljednje putovanje
Na sličnim putovanjima plovio je do 1968. kada je nakon posljednje plovidbe iz New Yorka do Osla iznajmljen talijanskoj kompaniji Costa Crociere iz Genove. Pod imenom FULVIA za novu kompaniju i dalje plovi pod istom posadom i zastavom. Kružna putovanja u sljedećoj sezoni počinje iz Genove do Malage, Santa Cruz de Tenerife i Cacablance, ali ne zadugo. Nakon eksplozije u strojarnici 19. srpnja 1970. na nekih 140 milja sjeverno od Las Palmasa – Kanarski otoci brod je zahvatila vatra koja se širila takvom brzinom da su svi putnici i posada bili istog dana evakuirani na francuski brod Ancerville koji im je prvi priskočio u pomoć. Organiziralo se njezino tegljenje prema otoku Tenerife - Kanarski otoci, ali za vrijeme teglja OSLOFJORD iz ove naše priče pod imenom FULVIA zbog velikih oštećenja potonuo je 20. srpnja 1970. u hladnim vodama Atlantskog oceana.
Tako je nakon jedva 20 godina uspješnih putovanja za sva vremena nestao kruzer koji je svojim plovidbama obilježio jedno veoma značajno razdoblje povijesti kružnih putovanja u Dubrovniku. OSLOFJORD je nakon prve, povijesne posjete, uplovljavao u naše vode još sljedećih 15 godina i tako postao svojevrsna poslijeratna škola prihvata i organizacije boravka putnika u Gradu i okolici.
OSLOFJORD je izgrađen 1949. u nizozemskom brodogradilištu Nederlands Dock and Shipbuilding Company u Amsterdamu za poznatu norvešku brodarsku kompaniju Norwegian America Line (NAL). Imao je 16884 BRT-a, duljine 166,2 M, širine 22 M, gaza 7,65 M, dok su mu dva Gebr. Strok & Co. dizel motora omogućavala plovidbu brzinom od 20 čvorova. Mogao je ugostiti 625 putnika. Kuma broda na porinuću je bila norveška princeza Marta. Na svoje prvo putovanje preko Atlantika otplovio je 26. studenog 1949. iz Osla preko Kopenhagena, Christiansanda, Stavangera i Bergena do New Yorka. Od tada je sljedećih 18 godina plovio na ovoj ruti devet mjeseci godišnje, dok je ostatak godine krstario po Karibima, prema Sredozemnom moru i oko svijeta.
Pripreme za prve goste s kruzera
Profesor Ivo Kastrapeli (1917.-2009.), direktor nekadašnje Više turističke škole u Dubrovniku, u knjizi Nikše Bendera „Neizbrisivi tragovi“ opisao je svoje prve poslove turističkog vodiča: „Moj prvi dodir sa strancima vezan je uz putnike s broda OSLOFJORD. To je bio prvi strani brod nakon rata u Dubrovniku pa se državna putnička agencija Putnik potrudila da organizacija prihvata i boravka bude besprijekorna. U tu svrhu je organiziran poseban pripremni sastanak kojim je rukovodio kap. Nikša Vlahušić, iskusni turistički djelatnik i poznavatelj ovih poslova. Na sastanku smo dobili detaljne upute o programu i njegovu sadržaju. Program boravka obuhvaćao je pregled Grada s panoramom i čajem s folklornom priredbom u Gradskoj Kafani. U programu je sudjelovao folklorni ansambl iz Splita, jer tada još nije bio osnovan „Linđo“, pa je to gostovanje iziskivalo velike troškove. To je ujedno bila i prva strana klijentela koja je dolazila u Dubrovnik i koja je kasnije prenosila svijetom svoj doživljaj Grada“.
U istoj knjizi i gospar Đino Sukno (1913.-1993.), legendarni turistički vodič i prvi direktor dubrovačkog Informativnog ureda (kasnijeg TIC-a) kazivao je kako je prvi posao vodiča na engleskom jeziku dobio 1953. prigodom dolaska velikog turističkog broda OSLOFJORD. Popratne fotografije iz osobne su kolekcije.
