Kakvu će turističku sezonu dopustiti epidemiološka situacija te kakve će mjere donositi vlade europskih zemalja iz kojih u Hrvatsku dolazi najveći broj gostiju, i dalje je bitno pitanje i godinu dana nakon prvog potvrđenog slučaja zaraze koronavirusom. Ista neizvjesnost Hrvatsku je snašla kao i 25. veljače 2020. i to upravo zbog predstojeće sezone.
O tome će ovisiti kako će se puniti državni proračun kao i hoće li država moći ispunjavati svoje obaveze. Lanjska turistička sezona, sudeći prema fizičkim pokazateljima, bila je bolja nego se prognoziralo za vrijeme potpunog lockdowna. Prema pisanju Novog lista, u novu turističku sezonu Hrvatska ulazi jednako nesigurna oko toga kakva sezona predstoji te hoće li biti bolja od one 2020.
Sve sastavnice BDP-a trebale bi se oporaviti u 2021., s tim da bi se većina vratila na razinu iz 2019., osim možda turizma koji do te razine trebao doći 2022. ili 2023. Ono što se očekuje jest rast BDP-a veći od pet posto, a proračun bi se 2021. trebao vratiti postupnom smanjenju deficita i javnog duga, dok je prošle godine došlo do rekordnog povećanja javnog duga i deficita. Osobito je to važno za Vladu jer se planiralo da Hrvatska u 2023. godini uđe u eurozonu i uvede euro pa kunu smjesti u povijest.
Ministar Marić: 'Stanje je očekivano'
Premda se potpuni lockdown, kao u ožujku prošle godine, nije dogodio, svejedno godina nije počela baš obećavajuće. Od početka 2021. u Hrvatskoj je zatvorena cijela jedna djelatnost. Riječ je o ugostiteljstvu koje je prošle godine u istom razdoblju radilo. Zbog toga je nekoliko desetaka tisuća ljudi iz privatnog sektora na državnoj plaći. K tome, mala je vjerojatnost da će domaći turizam imati bolje pokazatelje tijekom uskrsnih blagdana nego što je to bilo prošle godine. To nisu ohrabrujući podaci jer Uskrs je uvijek bio najbolji pokazatelj kakvu će sezonu Hrvatska imati.
U Vladi su svjesni situacije te ističu da prvi kvartal ionako nije najizdašniji kada se radi o proračunskim prihodima. Kažu da će ovogodišnji očekivano biti lošiji od lanjskog jer će se u prvom tromjesečju 2021. sigurno dogoditi pad BDP-a u odnosu na isti kvartal prošle godine. Inače, lani se skoro nije ni osjetio utjecaj korona-krize u prva tri mjeseca.
Ministar financija Zdravko Marić veli da su proračunski prihodi na razini planiranih te da je stanje očekivano. Kako je Marić rekao Novom listu, prihodi od doprinosa manji su za oko dva posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad prihoda od trošarina je pak malo veći od očekivanog, no Marić ne otkriva o kojem je postotku pada riječ. Kada su u pitanju porezni prihodi, pad veći od pet pa čak i sedam posto očekuje se u prvom tromjesečju. No, ministar govori da su porezni prihodi pali, ali da će se tek krajem veljače, kada se očekuju uplate PDV-a, moći razgovarati o tome što se zaista događa s najvažnijim prihodima.
Stanje će statistički izgledati bolje nego u stvarnosti
Premda se očekuje da će pad u prvom tromjesečju 2021. biti najveći, procjena ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića kaže da će taj pad biti od 3,5 do 4 posto jer će stanje statistički izgledati bolje nego u stvarnosti.
"Treba voditi računa o tome da se zatvaranja pojedinih dijelova gospodarstva neće vidjeti u potpunosti na konačnim rezultatima o rastu, odnosno padu BDP-a, jer je dio i dosad završavao u sivoj ekonomiji. Tako se ne vidi u potpunosti ni pad plaća, iako država ljudima isplaćuje najviše četiri tisuće kuna, ali službena statistika ne pokazuje koliko ljudi doista dobiju novca, jer je jedan dio njih dio plaće dobivao i na ruke. Osim toga, epidemiološke mjere su zatvorile dio gospodarstva, ali su zatvorile i granice i zanimljivo bi bilo vidjeti koliko se više PDV-a i trošarina ubire u pograničnim područjima iz kojih su ljudi odlazili u kupnju u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, a sada ipak novac na osnovne namirnice troše u Hrvatskoj", govori Lovrinčević za Novi list.
Hoće li Austrijanci, Nijemci, Talijani, Slovenci i "susjedi" doći trošiti novac u Hrvatsku ovisit će o tome hoće li se proračun puniti prema planu. Države iz kojih dolazi najveći broj gostiju u Hrvatsku su imale lošu skijašku sezonu pa ne bi bilo iznenađenje da svoje građane pozovu da ljetni odmor provedu u domovini, što su neke napravile i prošle godine. Premda usporeno cijepljenje u EU ne ulijeva nadu za veliki optimizam, u Vladi vjeruju da će se ove godine, kao velika prednost Hrvatske, pokazati to što gosti mogu dolaziti autima.
Europska blagajna i zaduživanje
U slučaju da se planovi ne ostvare, Vlada će morati odlučiti hoće li nastaviti održavati zaposlenost isplatama iz proračuna za što je u ovoj godini plan potrošiti 2,4 milijarde kuna, ali iz europske blagajne. Već u siječnju je potrošeno oko 35 milijuna kuna pa ako se pomoć tim tempom nastavi, Hrvatska će morati odvojiti veće iznose, što znači da će morati "zagrabiti" u domaće izvore. Ni u znatno bogatijim državama oni nisu neiscrpni pa se tako u Velikoj Britaniji već govori o mogućnosti povećanja poreza na dobit u slučaju da se želi produžiti paket pomoći gospodarstvu.
Zaduživanje je druga opcija, što znači rušenje svih planova vezanih za deficit i javni dug. Hrvatska je 2020. godinu napustila s rekordnim zaduženjem od 63 milijarde kuna, dok je u ovoj godini plan zadužiti se za 36 milijardi kuna. Na otplatu obveznica otpada 19 milijardi kuna, a u slučaju da država bude izdašnija u pomoći gospodarstvu nego što je planirala, onda će se ograničenja zaduženja podizati.
Bitno je i uz koje će se uvjete država zaduživati. Lani je izlazak na međunarodno tržište značio kamatu od 1,5 posto, međutim pitanje je koliko će još dugo vrijeme povoljnih kamata trajati, a Hrvatska na to nema baš neki utjecaj. Povećanje kamata znači i veće izdatke iz proračuna, a u proračunu ministar Marić mora već u sljedećim tjednima pronaći dodatne milijarde za sanaciju gubitaka u zdravstvu. Prema pisanju Novog lista, to je još jedan neplanirani problem u proračunu u studenom 2020.
