Zbog bolesti bubrega u svijetu svake godine umre oko 1,4 milijuna smrti, skoro 850 milijuna ljudi boluje od kronične bubrežne bolesti od koju samo u Hrvatskoj ima oko 300.000 ljudi.
Procjenjuje se da oko 10 posto odraslih ima problema s bubrezima, a prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega, a oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.
Podaci su to koje je objavio HealthHub, koji navodi kako je to jedna od najskupljih bolesti za zdravstvene sustave, a troškovi na razini Europe procjenjuju se na 140 milijardi eura godišnje. Ove podatke istaknuo je predsjednik Europskog zdravstvenog saveza za bubrege (EKHA) prof. dr. sc. Raymond Vanholder koji je predstavio inicijativu Američkog udruženja bubrežnih bolesnika "Desetljeće bubrega".
Riječ je o inicijativi osmišljenoj da ujedini zajednicu oko "središnje ideje" globalne zdravstveno-političke prioritizacije bubrežne bolesti.
"Kronična bolest bubrega pogađa jednog od deset Europljana te se očekuje da će taj broj i rasti. Tipični čimbenici rizika poput dijabetesa i hipertenzije postaju sve prisutniji. Ako tome dodamo spoznaje tijekom pandemije COVID- 19, svi pacijenti s kroničnim bolestima u većem su riziku od ozbiljnog tijeka infekcije, pa tako i kronični bubrežni bolesnici", istaknula je dr. Stella Kyriakides, povjerenica Europske komisije za zdravlje u obraćanju Europskom parlamentu.
Prof. dr. sc. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo, govorio je o dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije koje u početnim stadijima često prolaze bez simptoma, da se to razvija polako i postupno. Zato je važno prepoznati bolest na vrijeme.
Predsjednica Hrvatskog društva za bubreg NEFRO.HR Hrvatskog liječničkog zbora, prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić rekla je da je postojali "zatišje" tijekom godina u nefrologiji, da nije bilo ništa novo u liječenju.
"Danas imamo nove terapije poput SGLT2 inhibitora, koji itekako mogu pridonijeti poboljšanju ishoda bubrežnih bolesnika. Vidimo je njihov benefit kod usporavanja kronične bubrežne bolesti, što nažalost još nije prepoznato od strane regulatora u RH za sve potrebite indikacije te se nadamo da će to biti uskoro“, rekla je prof.dr.sc Bašić Jukić.
Priručnik za liječnike
Postoji i najnoviji priručnik koji je objavio NEFRO.HR i namijenjen je upravo liječnicima obiteljske medicine te je posvećen kroničnoj bubrežnoj bolesti.
Doc. dr. sc. prim. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine s Katedre za obiteljsku medicinu zagrebačkog Medicinskog fakulteta otkriva paradoks da pacijenti, koji imaju kroničnu bubrežnu bolest (bez dijabetesa i srčanog zatajenja) još uvijek nemaju pravo na terapiju koja odgađa progresiju njihove bolesti i smanjuje kardiovaskularne rizike.
Prof. dr. sc. Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora te liječnik obiteljske medicine dr. Goran Lazić, predstavili su odličnu i korisnu digitalnu aplikaciju za određivanje stanja bubrežne funkcije.
Ako vam je poznata vlastita vrijednost kreatinina, u aplikaciji „Provjeri svoju bubrežnu funkciju“ možete dobiti informaciju o stanju svoje bubrežne funkcije.
