"Imam 29 godina i diplomirana sam pravnica. Moja sreća i ponos mojih roditelja zbog stečene diplome trajali su zaista kratko. Naime, ja sam još uvijek nezaposlena. Otežavajuća okolnost jest da se mjere poticanja zapošljavanja ne odnose na mene; podsjećam, meni je 29 godina... Ne znam kako je moguće da nikome nije sporno to što u natječajima za posao stoji da se traže osobe do 29. Zar to nije diskriminacija? Misli li itko na nas? Znaju li, slute li bar kako nam je?", navodi jedna čitateljica.
Ona se po pitanju tog zakona koji propisuje pogodnosti stručnog osposobljavanja mlađih od 29 godina, odnosno rad bez zasnivanja radnog odnosa i osobno obratila Ministarstvu rada.
Poželjeli joj sreću
Oni su joj, navodi, ljubazno odgovarali da to razmatraju, pojašnjavali joj mjeru, upućivali na neke druge, da bi joj na kraju poželjeli sreću u traženju posla.
I naša druga čitateljica ne vidi nadu da će pronaći mjesto gdje će odraditi staž upravo zbog prednosti koju poslodavci imaju kod uzimanja mlađih od nje.
"I sama zamjenica ministra gospođa Tatjana Delić tijekom jedne konferencije se složila da se ta dobna granica treba ukinuti jer predstavlja očitu diskriminaciju i njome se krše ljudska prava", ističe ona konstatirajući da se nakon toga ipak nije dogodilo ništa.
Pravnica: Nije jasno kako je utvrđena granica
Upitali smo člana našeg stručnog tima Gordana Bosanca iz Centra za mirovne studije o mukama kroz koje prolaze naši čitatelji. Na njegovu zamolbu, pravnica CMS-a Lucija Kuharić proučila je zabranu diskriminacije u području rada i radnih uvjeta na temelju dobi, te iznimke koje su dopuštene prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, tzv. 'pozitivne mjere' kojima se stimulira zapošljavanje mladih ljudi.
"U svim slučajevima je stavljena granica 29 godina, po kojem kriteriju je to upravo ta godina do koje se mladi stimuliraju, nije jasno", ističe ona. No, ne smatra da je riječ o diskriminaciji po spomenutom zakonu.
Iznimka po Zakonu o suzbijanju diskriminacije
"Člankom 9. stavkom 2. predviđena je iznimka od diskriminacije, tzv. pozitivna akcija prema kojoj se na smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj kada je takvo postupanje utemeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa, mjera ili odluka u cilju poboljšanja položaja etničkih, vjerskih, jezičnih ili drugih manjina, ili drugih skupina građana ili osoba diskriminiranih po osnovama iz članka 1. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije", navodi ona dodajući da se u konkretnom slučaju radi o mjerama države kojima se stimulira zapošljavanje mladih.
Dobna granica kod ovakvih mjera mora postojati, ističe, no koliko je ona opravdana, pitanje je za one koji se bave problematikom mladih.
Granica utvrđena u skladu s nacionalnim programom
Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske kazao nam je da je dobna granica – od 15 do 29 godina – utvrđena prama službenom nacionalnom programu za mlade koji predstavlja centralni dokument za ovu priču. Mreža je, ipak, upozorila Hrvatski zavod za zapošljavanje da je i tu dobna granica, izmjenom programa 2009. godine, pomaknuta s 29 na 30 godina, a da to nisu prilagodili aktivnim mjerama zapošljavanja.
Što se diskriminacije tiče, slaže se s pravnicom CMS-a da se radi o iznimci koja bi oborila eventualne tužbe na sudu.
"No, problem je u tome je li ona racionalna? Ministar je nekoliko puta kazao da će se ova mjera otvoriti i za osobe do 35. godine, jer sukladno analizama koje su provodili HZZ i ministarstvo, velik broj ljudi ni tu nema iskustva u struci. Ako se to ostvari, to će nivelirati štetne učinke", kaže Buković.
Mjera je otvorena i za one koji su dugo nezaposleni
Ističe da je mjera otvorena i dugotrajno nezaposlenima, onima koji su više od dvije godine na burzi, neovisno o dobi.
"Problem je da mjera poprima određeni diskriminatorni karakter u visini naknade, na što smo upozorili prošloga tjedna. Naknada od 1.600 kuna nije jednako dostupna svima i ne mogu svi raditi za to, jer je neprilagođena socioekonomskim potrebama brojnih osoba u Hrvatskoj. Oni se moraju oslanjati na obitelj, a ako ne mogu ni to, zarađivat će drugim kanalima, izvan struke ili u sivoj ekonomiji, koja je također problem", zaključuje uz nadu da će Mrsić ispuniti obećanje i podignuti naknadu na razinu minimalne plaće, za koju također nije sigurno da će eliminirati ove efekte.
