Splitski Karepovac, odlagalište otpada na koje se već dugo upozorava, samo je jedan od onih koji su opasni i inače, a posebno kada ih zahvati požar. Tu su i Jakuševac i Jankomir u Zagrebu. Na svim se tim mjestima radi o nesuvremenom odlaganju i tretmanu otpadnih tvari na terenu koji je osjetljiv. Umjesto da se neki otpad razvrsta i reciklira, on se zakapa ili pali, piše Deutsche Welle.
'Igru vodi smetlarska mafija'
Opasnost postoji zbog toga što igru vodi 'smetlarska mafija', kaže umirovljeni profesor zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, dr. Stanko Uršić. Da bi se taj problem efikasno riješio, potrebno je osvijestiti razliku između otpada i smeća.
'Otpad su ostatci tvari ili stvari u komunalnom životu koji se, odvojeno prikupljeni, mogu vratiti u novu uporabu. Odvojeno prikupljanje jest fundamentalni ekološki 'ključ' rješenja, a to je i ono što traži EU', objašnjava profesor i dodaje da na odlagalištima 'smetlarska mafija' smeće zove 'miješanim komunalnim otpadom', a ono je zapravo smeće koje je potpuno neupotrebljivo. Otpadom se može gospodariti, kaže Uršić i dodaje da je to pokazatelj civiliziranosti.
Ako se zadrži dosadašnja praksa, poput one u Karepovcu, opasnost će i dalje prijetiti, kaže Uršić za DW.
Potreban dogovor Hrvatske i BiH
Kada je pak riječ o problemu s projektom budućeg odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori pokraj Dvora na Uni, Uršić kaže da je potreban međususjedski dogovor dviju država, kako se ne bi dogodila politička ucjena.
'Obje bi države mogle zajednički nastupiti prema nekoj od nuklearnih sila koje imaju dovoljno prostornih i drugih resursa – Rusija ili Kina, primjerice – i ugovoriti prijenos takvog otpada u neku od njih. Jasno, trebao bi nam i dogovor oko troškova i ostalog, što pretpostavlja uzajamno razumijevanje i priznavanje interesa', objašnjava profesor.
Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović kaže da je za vrijeme svog mandata o tom problemu razgovarao s kolegom iz BiH.
'Radi se o ostacima medicinske, vojne i protupožarne opreme koji se danas odlažu usred Zagreba, u lošim uvjetima za razliku od onih koji bi postojali na Trgovskoj gori. Mislim da je, samo za usporedbu, problem rafinerije u Bosanskom Brodu puno veći za obje strane, u ekološkom i zdravstvenom pogledu', rekao je Dobrović za Deutsche Welle.
Ističe ipak da na lokalnoj razini u Hrvatskoj ima sve više političke volje za rješavanje pristupa otpadu i njegovo osuvremenjavanje.
