Najavio je to nedavno, u jeku rasprave, a potom i premještanja spomen-ploče s natpisom 'Za dom spremni' iz Jasenovca u Novsku, viši ratni načelnik HOS-a Anto Đapić.
HOS-ovci IMAJU PLAN B: ‘Ako se zabrani pozdrav ‘Za dom spremni’ pokrećemo peticiju za referendum protiv manjinaca’
Đapiću smeta način izbora srpskih zastupnika
"Ako se stvar ne razvije kako budemo mi očekivali, radimo intenzivne pripreme, raspisivanje peticije za referendum (...) da se promijeni izborni zakon prema kojem manjinci neće moći na ovako nakaradan način zlorabiti svoju poziciju i dobivati saborske mandate po povlaštenom položaju da bi kasnije dijeliti hrvatsko društvo. Milorad Pupovac nanosi probleme i dijeli hrvatsko društvo", kazao je Đapić prije desetak dana.
Đapićeva je ideja da se svi manjinski zastupnici biraju temeljem općeg prava glasa s građanskih lista, a ne u posebnoj izbornoj jedinici pri čemu, po njegovim riječima, problem nisu kvote od osam zastupnika, nego način izbora koji, primjerice, Srbima jamči tri mjesta u Saboru čak i ako nisu s liste HDZ-a ili SDP-a.
Da je Đapićeva ideja u suprotnosti je sa Sporazumom o zaštiti prava nacionalnih manjina koji su 2004. godine sklopile Hrvatska i tadašnja Srbija i Crna Gora potvrdio je za Novi listĐorđe Gardašević, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.
U tom Sporazumu stoji - a to je Đapiću sporno - da će potpisnice omogućiti osnivanje političkih stranaka i sudjelovanje u predstavničkim i izvršnim tijelima na način da će unutarnjim zakonodavstom osigurati, uz ostalo, zastupljenost u predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj razini u Republici Hrvatskoj, odnosno na pokrajinskoj, republičkoj i razini državne zajednice Srbije i Crne Gore.
I Vučiću smeta način izbora manjinskih zastupnika u Hrvatskoj
"Ključan je glagol 'osigurati', a Đapićevim izmjenama takva predstavnička mjesta za pripadnike srpske (i bilo koje druge) nacionalne manjine ne bi bila osigurana budući da ni jedna stranka ne mora na svoju listu staviti ljude koji su Srbi po nacionalnosti i budući da neka stranka Srba u Hrvatskoj ne mora u općim izbornim jedinicama dobiti dovoljan broj glasova za ulazak u Sabor. Prihvaćanje Đapićevog rješenja značilo bi kršenje Sporazuma, a upravo kršenje, odnosno neispunjavanje tog Sporazuma Hrvatska predbacuje Srbiji. Naime, Srbija u svoje izborno zakonodavstvo nije ugradila zajamčeno mjesto za hrvatskog zastupnika. Hrvatska je u pristupnim pregovorima sa Srbijom inzistirala da se u zajednička pregovaračka stajališta EU za Poglavlje 23 kao prijelazno mjerilo ugradi poštivanje bilateralnih sporazuma, a iza te fraze krije se upravo zahtjev za osiguranjem mjesta u Narodnoj skupštini za predstavnika Hrvata u Srbiji", pojasnio je Gardašević.
Novi list piše kako stav sličan Đapićevom ima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je, tada još kao premijer, u prosincu prošle godine osudio hrvatski model izbora manjinskih zastupnika. Ustvrdio je da u hrvatskom izbornom modelu nije dobro to što se svaki manjinski birač na biralištu mora identificirati kao pripadnik manjine i zatražiti poseban glasački listić, pa je preporučio srpski model izbora manjina, koji uporno ne poštuje odredbe Sporazuma kada je riječ o Hrvatima.
