Hrvatski su gradani, unatoc padu zivotnog standarda, niskim prihodima i visokoj nezaposlenosti, 2012. godine bili optimisticniji od europskog prosjeka, a porastao im je i subjektivni osjecaj zivotnog zadovoljstva i srece, pokazuju rezultati velikog izvjesca o kvaliteti zivljenja u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2012., koje je u ponedjeljak predstavljeno u Zagrebu.
Izvjesce se temelji na rezultatima anketnih istrazivanja Europske zaklade za poboljsanje kvalitete zivota i rada, koja su na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika proveli strucnjaci Instituta "Ivo Pilar" i Instituta za javne financije.
Nizak standard i visoka nezaposlenost
Anketa je pokazala da se u promatranom petogodisnjem razdoblju u Hrvatskoj pogorsalo materijalno stanje, zivotni standard bio je nizi u usporedbi sa zemljama EU-a, porasla je nezaposlenost i nesigurnost radnih mjesta, a trecina ispitanika rekla je da ima teskoce u zadovoljavanju osnovnih zivotnih potreba, posebno starija populacija i nize obrazovani.
No, poboljsala se kvaliteta stanovanja i obiteljskog zivota, gradani su postali zadovoljniji zdravstvenim uslugama, a porastao im je i osjecaj subjektivnog blagostanja.
Nepovjerenje u institucije
Istrazivanje je obuhvatilo i povjerenje gradana u javne institucije, te se pokazalo da je u Hrvatskoj izrazito nisko povjerenje gradana u pravni sustav, medije, policiju i institucije poput Sabora i Vlade. U Hrvatskoj su gradani imali i nize povjerenje u druge ljude od europskog prosjeka, a zabiljezen je i porast napetosti izmedu bogatih i siromasnih.
Vezano uz povjerenje u institucije, na skali od 1 do 10 najlosije je ocijenjen pravni sustav. Sabor je dobio ocjenu oko 3, dok je u EU prosjek bio oko 5. Vlada je takoder dobila tek nesto visu ocjenu od 3, a jednako su ocijenjene HDZ-ova vlada 2007. i SDP-ova 2012.
Neocekivani optimizam
Zamjenica ravnatelja Instituta "Ivo Pilar" Ljiljana Kaliterna Lipovcan, jedna od autorica izvjesca, protumacila je neocekivani optimizam koji su hrvatski gradani iskazali 2012. godine ocekivanjima od ulaska u Europsku uniju.
Porast zadovoljstva, kaze, zabiljezen je upravo medu skupinama od kojih bi se to najmanje ocekivalo - nezaposlenima, starijim gradanima te u ruralnim podrucjima, koji su vjerojatno puno ocekivali od nove asocijacije.
U prilog tomu govori cinjenica da je istrazivanje koje je "Pilar" proveo takoder na uzorku od 1000 osoba, pokazao da se subjektivni osjecaj zadovoljstva ove godine vratio na vrijednosti iz 2007.
Medu rijetkima
No, 2012. godine cak se 56 posto ispitanih hrvatskih gradana izjasnilo se da su "optimisticni vezano uz buducnost", sto je bilo cetiri posto vise od EU prosjeka. Hrvatska je bila i jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima je osjecaj subjektivnog zadovoljstva porastao te godine u odnosu na 2007.
U zemljama koje su u EU usle od 2004. do 2007. zivotno zadovoljstvo i sreca u 2012. ostali su ili na istoj razini kao pet godina prije ili su u opadanju, kao u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Moguce je da, unatoc tome sto pada zivotni standard, raste osjecaj srece i zivotnog zadovoljstva ako ljudi imaju neka optimisticna ocekivanja u pogledu buducnosti, kaze Kaliterna Lipovcan.
E-zdravstvo donijelo zadovoljstvo
Drugi vazan razlog koji je pridonio porastu zadovoljstva su zdravstvene usluge, odnosno njihova dostupnost, posebno uvodenje e-zdravstva, odnosno mogucnost elektronickog narucivanja lijekova i usluga.
Zadovoljstvo zdravstvenim uslugama se u promatranom razdoblju udvostrucilo, a poraslo je i zadovoljstvo obiteljskim i drustvenim zivotom.
No, na podrucju rada i zaposljavanja prevladavali su izrazito negativni trendovi - porast broja nezaposlenih i umirovljenika, te izrazen trend prijevremenog umirovljenja. Pokazalo se da su na tom podrucju radnici u Hrvatskoj izlozeni vecem stresu - zbog nesigurnosti posla, predugog radnog vremena i nemogucnosti uskladivanja obiteljskih i poslovnih obaveza.
Dugi radni dan
Primjerice, u EU je prosjecni radni tjedan iznosio 39 sati, a u Hrvatskoj 44 sata. Osim toga, hrvatski su gradani na dodatnim poslovima tjedno provodili u prosjeku deset sati vise od svojih kolega u zemljama EU-a.
S obzirom na dobivene podatke, zadaca je odgovornih u Hrvatskoj da rade na poboljsanju zivotnog standarda, radnog zakonodavstva, jacanju pravnog sustava i transparentnosti javnih institucija, rekla je Kaliterna Lipovcan, najavivsi ponovno istrazivanje pokazatelja kvalitete zivota 2016. godine.
