U Hrvatskoj je potvrđen 15. slučaj zaraze koronavirusom, a novi tjedan donio je i nove strože mjere. Dio Italije postao je karantena, a stanovnicima je savjetovano da ne napuštanju domove osim kada moraju ići na posao. U posljednja 24 sata u Lijepu našu ušlo je 600 Talijana te je nastupila preporuka otkazivanja svih okupljanja na kojima treba biti više od tisuću ljudi. Ista pravila vrijede i za zatvorene i otvorene prostore.
Za jesen se odgodio niz događaja dok je sinoć službeno odgođen i kultni festival Zagreb Dox. Smanjenje broja oboljelih i ne širenje bolesti cilj je koji Hrvatska ima dok se istovremeno testiranja u našoj državi obavljaju samo na jednom mjestu u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". No, virusi i bolesti ne vrebaju samo na manifestacijama, festivalima i glazbenim događajima. Oni se nalaze i u našem novčaniku.
Koliko bakterija nosimo u novčanicima?
Ekipa RTL-a prošli je tjedan odnijela novčanice na analizu ne bi li provjerili koliko bakterija i virusa ljudi nose u svojim novčanicama. Analizirane novčanice uključivale su kune, eure i dolare. Vjerovali ili ne, najviše bakterija nalazi se na novčanici od pet eura, a najmanje ih je na onima od 10 kuna.
"Na novčanici od 200 kuna imamo jako, jako puno bakterija. Na novčanici od dolara s jedne strane imamo više s druge strane manje, ali jednako tako puno. Euro od papirnatih novčanica je prepun bakterija, to nisam tako očekivala, zaista puno. Na novčanici od jedne kune jako malo bakterija, međutim novčanice od 5 kuna su najgore od kovanica", rekla je za RTL Jasna Hrenović sa Zavoda za mikrobiologiju PMF-a.
Papirnate novčanice dom su bakterijama čak mjesec dana dok na kovanicama mogu preživjeti tjedan dana.
Koronavirus na novčanicama, mobitelu ili ključevima može preživjeti do 28 dana
"Možda će kolege razumjeti ako pokažem na ovu bakteriju. Naravno da ćemo tu bakteriju prenijeti zajedno s tom novčanicom. I diranje te novčanice može rezultirati time da dobijemo jednu bakteriju. I virus? Pa kako se ponašaju bakterije tako se i ponaša virus. Zato jer po istom principu kao što mikroorganizme prenosimo s ruku na novčanice tako ćemo ih prenijeti i na mobiteli i ključeve. Možemo ih naći tisuću na jedan centimetar. Prema zadnjim istraživanjima pokazano je da korona virus na ovakvim površinama može preživjeti devet pa čak do 28 dana", ističe Hrenović za RTL.
Srećom, bakterija i virusa na novčanicama, ključevima i mobitelima možemo se koliko toliko riješiti. Mikrobiologinja Hrenović kaže da se 70 postotnim alkoholom, možda etanolom, a da se novčanice stave u sušilicu i da će se tada sve biti ubijene. Unatoč tome što peremo ruke i dezinficiramo stvari, hrpa bakterija krije se na stvarima koje svakodnevno upotrebljavamo pa bi i o tome trebalo povesti računa.
