Posljednji slučaj međuvršnjačkog nasilja u Bjelovaru kad su učenici maltretirali razrednog kolegu i na Facebooku objavili video zapis mučenja, ili onaj u kojem su dubrovačke maloljetnice napale vršnjakinju i odrezale joj kosu, izazvao je niz reakcija nadležnih institucija i političara, koji su najavili skoro donošenje nacionalne strategije za postupanje u takvim slučajevima.
arti-201001150457006No, svih zanima postoji li već sad zakonski okvir po kojem barem netko odgovara za počinjeno nasilje. Nasilnici mlađi od 14 godina nisu kazneno odgovorni, ali im škola mora izreći primjerene pedagoške mjere te, u suradnji s Centrom za socijalnu skrb, izraditi individualni plan rada za tu djecu.
Roditeljima moguća kazna do tri godine zatvora
Po zakonu se za obitelj djeteta-nasilnika propisuju mjere obiteljsko-pravne zaštite i dobivaju mjere npr. nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi. Ako se roditelji ne drže odluke obiteljskog suca te i dalje dopuštaju da njihovo dijete vrijeđa i tuče drugo dijete, protiv njih se može podići i kaznena prijava, te mogu biti osuđeni i na tri godine zatvora, doduše samo u najgrubljim slučajevima zanemarivanja (članak 213. Kaznenog zakona).
arti-201001270047006Ipak, upozoravaju stručnjaci, najvažnije je raditi na prevenciji nasilja, a ne na sankcijama i kažnjavanju nasilnika. "Riječ je o problemu koji treba promatrati u širem kontekstu funkcioniranja odgojno-obrazovnog sustava, njegovanja školske klime i održavanja discipline u razredu i školi. Vršnjačko nasilje događa se u mnogim školama posvuda u svijetu, a najvažnije je pritom da oni koji su odgovorni za djecu preuzmu odgovornost za to što se događa među njima. Presudna je, dakle, profesionalna odgovornost nastavnika, suradnja roditelja i škole, te koordinirano djelovanje svih institucija u zajednici", smatra Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu.
Djeca ne prepoznaju bullying
I psihologinja Gordana Buljan-Flander smatra da u školama treba provoditi edukaciju od najranije udobi. "Djeca moraju prepoznati što je bullying da bi ga mogli prijaviti. Program 'Prekini lnac' nažalost nije imao odaziva jer djeca ne znaju prepoznati zlostavljanje", kaže Buljan Flander.
"Kod nas se još uvijek tolerira bullying jer neki kažu da su se djeca uvijek tukla i sukobljavala. Razlika je u tome što to zlostavljanje traje, žrtva je bespomoćnija od počinitelja i zapravo nema razloga za sukob", objašnjava psihologinja i dodaje kako je nasilje preko interneta sve okrutnije jer nasilnici "ne shvaćaju posljedice svog ponašanja i ne vide reakciju žrtve".
arti-201002010643006Roditelji čija su djeca žrtve nasilja u školi svakako trebaju otići u školu prijaviti slučaj. Trebaju zahtijevati da se u školi primijeni Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, koji uključuje obavještavanje policije i centra za socijalnu skrb, ali i pružanje pomoći žrtvi. Ukoliko škole ne primjene protokol, potrebno je obavijestiti prosvjetnu inspekciju i Agenciju za odgoj i obrazovanje.
Statistika govori da broj slučajeva opada
Inače, po dostupnim statističkim podacima, u prošloj školskoj godini uočen je lagani pad nasilja u odnosu na prethodno razdoblje. Sam Ured pravobraniteljice za djecu u 2008. godini zaprimio je 297 prijava, a 62 su se odnosile na nasilje među vršnjacima.
Prijave najčešće podnose roditelji ili drugi odrasli u slučajevima kad su ocijenili da nadležne institucije nisu zaštitile dobrobit djece na zadovoljavajući način, a ponekad prijave podnose i sama djeca, kaže pravobraniteljica Jelavić.
Prethodni članci:
arti-201001200228006 arti-201001250567006 arti-201001280338006
