Građanske inicijative Pravo na zavičaj i Srđ je na tribini "Lučino razdolje – održivo rješenje ili nova Grabovica" upozorile su da se umjesto odvojenog prikupljanja otpada, mimo struke i volje građana, gradi centar za smeće zbog čega bi Hrvatska mogla plaćati i penale Europskoj uniji.
"Unatoč katastrofalnim posljedicama izgradnje centara za smeće u Marišćini i Kaštijunu, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, 7. veljače u Dubrovniku potpisuje ugovor o financiranju izgradnje Centra za smeće po istom modelu, u Lučinom razdolju u Dubrovačkom primorju", upozorile su inicijative u priopćenju.
Istaknule su kako je politika umjesto modela individualiziranog odvojenog prikupljanja otpada, recikliranja i ponovne uporabe, koji bi u najmanju ruku mogao sam sebe financirati prodajom odvojenih sirovina, izabrala okolišno štetan i višestruko skuplji model centra za smeće. Zaključeno je kako je ta činjenica dovoljna da se odgovorne prijavi OLAF-u, odnosno Europskom uredu za borbu protiv prijevara.
Tajna studija izvedivosti
U središtu rasprave bila je studija o izvedivosti projekta koja je, unatoč višegodišnjim traženjima zainteresirane javnosti, objavljena tek dva sata prije potpisivanja ugovora o financiranju, istaknuto je.
"Iako su na studiji izvedivosti trebale biti utemeljene sve odluke povezane s ovim projektom, uključujući rješenje Ministarstva zaštite okoliša protiv kojega sudski postupak vode udruge Zelena akcija i Sunce, studija je završena tek nakon što su izdane sve dozvole za projekt, a neposredno prije potpisivanje ugovora", stoji u priopćenju.
Sudionici rasprave, među kojima su bili profesori Stanko Uršić i Slaven Dobrović, karstolog i novinar Ivo Lučić te aktivisti Marko Košak i Josip Katalinić, izrazili su čuđenje zbog otvorenosti kojom studija predviđa kršenje propisa koji nalažu odvojeno prikupljanje otpada, a sve kako bi planirani projekt imao dovoljno sirovine, tj. smeća, za redovni rad.
Primitivan način određivanja lokacije
Lučić je upozorio kako je to područje porozno, da ima velike trase podzemnih tokova koje će lako transportirati što god dođe u njih. Kazao je kako je način na koji je određivana lokacija primitivan.
"Temeljni kriterij je bio najmanja napučenost, a ne druge vrijednosti. Ova lokacija ne bi mogla podnijeti ono što se za nju očekuje. Činjenica da tu postoji 35 vrulja je dovoljna", rekao je taj stručnjak za krš.
Hrvatska je ulaskom u EU prihvatila ciljeve za recikliranje komunalnog otpada. Do kraja 2020. godine trebalo bi reciklirati 50 posto otpada. No, podaci Udruženja komunalnog gospodarstva Hrvatske gospodarske komore govore da se trenutno odvaja tek deset posto otpada.