U izborima i egzaktne brojke postaju relativne. Gledane s desna manje, a s lijeva - veće.
"Danas je DZS objavio rast trgovine na malo u rujnu od 1,3 posto što svakako potvrđujue vrlo snažne ekonomske trendove u pozitivnom smjeru", uvjerava ministar financija Boris Lalovac.
Uz to, kaže SDP-ov ministar, PDV-a je 2,5 milijarde više nego lani, trošarina milijardu, a dobit javnih tvrtki veća je za pola milijarde kuna. Proračun je tako, pred izbore, čak 4 milijarde kuna deblji nego lani do rujna.
Vladajući su zato vlastite procjene rasta BDP-a s 0,5 posto prvo povisili na preko 1 posto, a sada tvrde - bit će i jedan i pol.
"Znam da opozicija ne voli pozitivne brojke u Republici Hrvatskoj, ali je to nešto nezaustavljivo što će ostati iza mandata Zorana Milanovića, potpuni preokret u ekonomiji i javnim financijama, to je dokaz da Hrvatska raste", poručuje Lalovac.
Pogled s desna je, naravno, upravo suprotan.
"Vlada pokazuje svim svojim izjavama da ne razumije što se zapravo događa u Republici Hrvatskoj, da je daleko od naših građana i stvarnosti koja se događa. Jedino što u RH je rast nezaposlenosti, rast broja blokiranih i građana koji odlaze iz Hrvatske u potrazi za boljim životom", kaže HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić.
Rast od 1,5 posto za HDZ su mrvice jer oni nude više.
"Republika Hrvatska ima sve potencijale za rast veći od 5 posto i mi smo projicirali 2019. da će biti rast 5,3 posto, kad stavimo sve neiskorištene potencijale u funkciju", tvrdi Maletić.
Do tad, raste javni dug koji je prema podacima HNB-a već dosegnuo 289 milijarda kuna ili 87 posto BDP-a. A bit će i veći, upozoravaju analitičari Raiffeisen banke.
"Cijena predizbornih obećanja mogla bi biti dodatni uteg na održivost javnog duga što u konačnici zatvara krug slabog ekonomskog rasta, visokog udjela javnog sektora u gospodarstvu te rastuće opasnosti od tzv. 'snowball' učinka".
Ta lavina očito je sve veća bez obzira gleda li se s lijeva ili desna.