KORISTI OD ULASKA U EUROZONU /

I agencija S&P povećala kreditni rejting Hrvatske. Stabilni izgledi unatoč inflaciji i ratu u Ukrajini

Image
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Zbog važnosti potvrde ulaska Hrvatske u europodručje, Fitch je ocijenio da je riječ o situaciji sa značajnim materijalnim promjenama pa su odlučili izvanredno povećati rejting

15.7.2022.
8:04
Davorin Visnjic/PIXSELL
VOYO logo

Nakon Fitcha koji je u srijedu povećao rejting Hrvatske, isto je učinila i agencija S&P koja je Hrvatsku svrstala u skupinu BBB+/A-2, uz stabilne izglede.

Kažu kako se stabilni izgledi očekuju u iduće dvije godine, unatoč inflaciji i ratu u Ukrajini, a smatraju i da će država imati koristi od ulaska u eurozonu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ističu pak i kako bi se rejting povećao ako bi rast gospodarstva bio ubrzan iznad očekivanja, a shodno tome bi došlo do fiskalne konsolidacije te smanjenje neto duga opće države. Agencija je povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,5 na 3,5 posto, zahvaljujući znatnom rastu u prvoj polovici godine i izgledima za snažnu turističku sezonu na razini od prije pandemije. Ipak, zbog rasta troškova energije i robe previđaju usporenje rasta gospodarstva na 2,5 posto u 2023. godini.

Image
plenković sretan /

Fitch izvanredno podignuo investicijski rejting Hrvatske. Plenković: 'To je zbog ulaska u eurozonu'

Image
plenković sretan /

Fitch izvanredno podignuo investicijski rejting Hrvatske. Plenković: 'To je zbog ulaska u eurozonu'

„Pozitivna ocjena također bi mogla doći od produbljivanja europskih integracija Hrvatske, ako bi to omogućilo institucionalna poboljšanja, primjerice, u pravosuđu, obrazovanju i širem poslovnom okruženju”, naveli su između ostalog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, dugoročni rizik za rast predstavlja nam trend iseljavanja i starenje stanovništva, a analitičari očekuju i rast inflacije zbog rata u Ukrajini. Procjenjuju da će prosječna inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini porasti s lanjskih 2,6 na 8 posto zbog rasta cijena energije, povećanja plaća i rasta troškova ugostiteljskog sektora.

Deficit opće države mogao bi, pak, u ovoj godini iznositi 3 posto BDP-a, zaključili su.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo