Pad prihoda i veći troškovi zbog epidemije koronavirusa prisilili su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) da uzme zajam od 2 milijarde kuna, piše u petak Jutarnji list.
Nepredviđeni troškovi HZZO-a stvorili su se na više "frontova", tako da su za samoizolacije do sada isplatili 13,2 milijuna kuna, a po 40 milijuna kuna dosadašnji su troškovi bolničkih liječenja osoba oboljelih od Covida-19. Ipak najveća stavka su testiranja koja su do sada iz HZZO-a izbila čak 120 milijuna kuna.
S druge strane, prihodi od doprinosa su, zbog otkaza i smanjenja plaća, pali: samo u travnju, u odnosu na ožujak prošle godine, manji su za čak 413 milijuna kuna, a sličan se manjak očekuje i za svibanj. Koliki bi pad prihoda mogao biti do kraja godine još se ne zna, no da bi održao sadašnju razinu prava pacijenata bez obzira na smanjenje HZZO je uzeo zajam od čak dvije milijarde kuna od Ministarstva financija.
{"RELATED":/3824858}
"Važno je naglasiti da smanjenja prava neće biti, ni što se tiče skupih lijekova, ni bolovanja, ni rodiljnih naknada i ostalih", kaže Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a.
Ravnatelj Vukelić kaže da koronakriza predstavlja nepredviđenu situaciju koja za sobom vuče nepredviđene troškove. S obzirom na lošije punjenje proračuna HZZO-a, ali i ostalih troškova, napravljena je projekcija koliki bi mogli biti uupni troškovi do kraja godine.
"Prihod od doprinosa u travnju smanjen je za 413 milijuna kuna u odnosu na ožujak ove godine. HZZO je zbog toga izvršio korekciju financijskog plana na poziciji 'prihodi od doprinosa' za iznos od 2 milijarde kuna minusa uz istovremeno otvaranje pozicije 'primici od zaduživanja' u istom iznosu, a sve temeljem izmjena Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. godinu koji je nedavno usvojen u Saboru. Navedeno znači da financijski plan HZZO-a za ovu godinu ostaje nepromijenjen te i dalje iznosi oko 27,5 milijardi kuna. Stoga će se i dalje redovno financirati javno-zdravstvena zaštita i novčane naknade bez ikakvih poremećaja", pojašnjava Vukelić.
Što se tiče zajma od dvoje milijarde kuna, hoće li se do kraja iskoristiti ili ne odvisi o daljnjem razvoju situacije. Naime, ako se ne potroši do kraja, novac će biti vraćen, piše u petak Jutarnji list.
