Posljednje tri godine 35-godišnja I.S. je zajedno sa suprugom radila u maloj privatnoj tvrtki u Rijeci koja je zbog krize morala staviti ključ u bravu, pa su i ona i suprug, zajedno s još dvadesetak kolega, morali na Zavod za zapošljavanje.
Na burzu se naša čitateljica prijavila odmah po otkazu, te u evidenciji nezaposlenih provela 26 dana. Nakon otkaza, I. S. je, tražeći novi posao, otišla na puno ranije dogovoren postupak potpomognute oplodnje u riječkoj bolnici.
Deset dana nakon postupka oplodnje I.S. zasnovala je novi radni odnos, da bi joj nakon dvadesetak dana od zapošljavanja liječnik utvrdio zdravu višeplodnu trudnoću.
Zbog preporuke mirovanja otvorila je trudničko bolovanje, tijekom kojeg zaposlena žena ima pravo na naknadu plaće iz državnog budžeta, preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, od najviše 4.250 kuna, koliko bi dobivala i ona.
Vrlo brzo nakon otvaranja bolovanja I. S. i njezin novi poslodavac, međutim, od HZZO-a dobivaju dopis kojim se od njih traži dodatna, sva dokumentacija vezana uz trudnoću.
Rješenje iz Područnog ureda HZZO-a u Rijeci stiže vrlo brzo, 16. veljače, i kaže kako I.S. "u trenutku zasnivanja radnog odnosa nije bila zdravstveno sposobna za njegovo sklapanje. Dijagnoza: trudnoća", piše Novi list.
Drugim riječima, trebala je u trenutku zapošljavanja, deset dana od postupka potpomognute oplodnje, znati da je trudna i poslodavcu to kazati, makar Zakon o radu jasno kaže kako se poslodavac direktno, niti preko treće osobe, nema pravo raspitivati o trudničkim namjerama žene.
U rješenju HZZO-a navode, međutim, članak Zakona o radu, koji kaže kako je prilikom sklapanja ugovora o radu "radnik dužan obavijestiti poslodavca o bolesti, ili drugoj okolnosti koja ga onemogućava u izvršenju obaveza".
Sukladno tome, HZZO u Rijeci I. S. ukida status osigurane osobe kao zaposlene, a time joj ukida i pravo na trudničko bolovanje, odnosno pravo na novčanu naknadu tijekom trudnoće, sve do kolovoza.
S. je za HZZO nezaposlena, i kao takva nema pravo na naknadu plaće. Kao zaposlena, ne može se prijaviti niti na Zavod za zapošljavanje kako bi ostvarila pravo na naknadu za nezaposlene trudnice od 1.600 kuna, koju primaju i, primjerice, trudne studentice, a čak i da da otkaz, nema potvrdu o trima isplaćenim plaćama, potrebnima za prijavu na burzu, jer zbog HZZO-a nema pravo na doznake o bolovanju!
Poslodavac joj, drugim riječima, nije otkazao, no HZZO jest, vrativši je (retroaktivno s datumom zaposlenja) u status nezaposlene osobe koja, kao takva, nema pravo od liječnice dobiti potvrdu o bolovanju (doznake) i naknadu za to bolovanje!
Zato što ju je HZZO, međutim, iako zaposlenu, proglasio nezaposlenom, primat će 1.660 kuna tijekom svih triju godina, koliko ima pravo biti na porodiljnom jer će roditi blizance.
Prema njenoj računici, država će joj, u tri godine, tako uzeti gotovo 55.000 kuna.
Kako u žalbenoj dokumentaciji navodi ginekologinja naše čitateljice, I. S je "u trenutku zapošljavanja bila kao i svaka druga žena koja pokušava zanijeti, bilo na ovaj ili onaj način. Postupak potpomognute oplodnje napravljen je 17. studenog, nakon zahvata nije bilo nikakvih komplikacija, i nitko, pacijentica niti liječnik, nije mogao unaprijed znati hoće li do trudnoće doći, i kakav će biti biti njezin tijek", smatra ginekologinja.
Drugim riječima, ističe liječnica u Rijeci, trudnoća se ne može deset dana od postupka oplodnje uopće potvrditi, a kamoli nazvati 'rizičnom', kako to čini HZZO, i za nju pacijentica to nipošto nije mogla znati, piše Novi list.
Prethodni članak:
arti-201002110036006
