Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje objavio je da osobe kojima je liječnik odredio karantenu zbog sumnje u koronavirus imaju pravo na naknadu plaće i to na teret HZZO-a. Međutim, sva prava im vrijede samo ako im karantenu odredi liječnik ili granični sanitarni inspektor, ali ne i ako tako dogovore s poslodavcem.
U nastavku donosimo priopćenje HZZO-a:
''Prava osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na privremenu nesposobnost za rad zbog pojave koronavirusa (2019nCov)
Zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane pojavom koronavirusa (2019nCov) i učestalih upita medija u svezi s pravima osiguranika koji su privremeno nesposobni, odnosno spriječeni za rad jer su bili u kontaktu s oboljelima od koronavirusa ili su bili na područjima zahvaćenim epidemijom, obavještavamo vas sljedeće:
VEZANE VIJESTI
- Može li Hrvatska osigurati dovoljno epidemiologa u jeku sezone? 'Pojačane kontrole riješit će problem'
- Ministar Beroš: 'Nema novih slučajeva zaraze, čekamo još nalaze za osam pacijenata'
Pravo na naknadu plaće, kao jedno od prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uz pravo na zdravstvenu zaštitu, pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, ako je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.
Utvrđivanje privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad, u nadležnosti je izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite koji se prilikom utvrđivanja početka i trajanja potonje dužan pridržavati medicinskih indikacija.
Privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad medicinski je indicirana za osiguranike nad kojima se provode mjere u prevenciji širenja koronavirusa, odnosno kojima je određena samoizolacija kod kuće ili karantena u zdravstvenoj ustanovi od strane nadležnog epidemiologa ili graničnog sanitarnog inspektora rješenjem ili drugim odgovarajućim aktom.
Prema navedenom uzroku privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad može biti utvrđena dok traje karantena u zdravstvenoj ustanovi, odnosno do izdavanja obavijesti o završetku zdravstvenog nadzora od strane nadležnog epidemiologa za osiguranike koji su bili u samoizolaciji kod kuće.
Naknada plaće se takvim osiguranicima isplaćuje na teret sredstava HZZO-a od prvoga dana privremene nesposobnosti za rad. Napominjemo kako HZZO osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u vezi sa zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja.
Posebno ukazujemo da u slučaju osiguranika nad kojima se ne provode mjere u prevenciji širenja koronavirusa, odnosno kojima izolacija nije određena od strane nadležnog epidemiologa ili graničnog sanitarnog inspektora, već izostaju s radnog mjesta prema nalogu ili u dogovoru s poslodavcem, nema indikacija za utvrđivanje privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad te s tim u vezi ni ostvarivanja prava na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a s osnova izolacije.
Što se tiče osiguranika koji su na liječenju u državama članicama EU, za ovakvu situaciju ne postoje posebni dogovori ili odredbe EU propisa, stoga vrijede sva uobičajena pravila.
Znači, osiguranici HZZO-a u drugim državama članicama EU imaju pravo na svu potrebnu neodgodivu zdravstvenu zaštitu pod istim uvjetima kao i osiguranici države boravka, a na teret HZZO-a. Što se tiče troškova karantene u državama članicama EU, ovisi kako je regulirano u sustavu osiguranja te države. U svakom slučaju HZZO će biti obvezan refundirati sve troškove koje u državi boravka podmiri zdravstveno osiguranje te države sukladno svojim propisima jer se neupitno radi o neodgodivoj zdravstvenoj zaštiti.''
