Najavljeno je nevrijeme za Hrvatsku, a iza nas je najtopliji listopad otkako postoje mjerenja. To je još jedno od upozorenja da se klima mijenja.
Klimatolog dr. sc. Ivan Guttler, zamjenik ravnateljice DHMZ-a, kazao je za HRT da su sinoptičari DHMZ-a izdali crveno upozorenje na izuzetno opasne vremenske uvjete za tri regije: riječku, kninsku i splitsku.
"To je prije svega tijekom noći. Ostatak dana u petak bit će narančasto upozorenje. Tri su elementa - velike količine oborina, snažan vjetar, prije svega jugo i rizik od grmljavinskog nevremena, koje lokalno može uzrokovati bujice. Ono što je naša preporuka, preporuka je da pratite prognoze DHMZ-a, upozorenja DHMZ-a i radarske snimke u kojem smjeru se kreće neka nestabilnost", rekao je.
Napomenuo je da ovo što se događa u Francuskoj neće doći do nas.
Ako baš ne morate, ne krećite na put'
"Neće biti u toj mjeri. Nažalost, imamo smrtne posljedice u dijelu europskih zemalja. Ovaj događaj je prognoziran još u subotu, prije nekoliko dana, tako da dosta su se građani pripremili i službe u tim državama. Nadamo se da je to uzrokovalo smanjenje potencijalno još većeg broja stradanja. Savjet je isto tako ljudima - ako baš ne moraju da ne kreću na put. Promet, i to pomorski, kopneni, zračni promet je sad u ovakvim situacijama pod najvećim rizikom, ali očekujemo tijekom petka da će se ta situacija smiriti, pa će i subota biti nešto mirnija", rekao je.
Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, regionalnom uredu svjetske organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF), kazala je kako su ekstremi sve češći.
Ekstremne vremenske pojave sve češće
"Činjenica je, to pokazuju stručna i znanstvena istraživanja, da su ekstremne vremenske pojave sve češće. One su sada, ako gledamo sveukupnost, otprilike dva puta češće nego što su bile prije 50-60 godina. Dosta je znanstvenih radova na tu temu napravljeno, analizirano je u posljednje vrijeme u posljednjih nekoliko godina, 500 i više ovakvih vremenskih situacija, ekstremnih, različitih, od suša preko poplava do toplinskih valova, i pokazalo se da je velika vjerojatnost za njihovu pojavu značajno veća. One su snažnije, imaju jače te amplitude nego što su imale prije. Najviše je to, naravno, kod toplinskih valova koji su zapravo direktno vezani uz klimatske promjene, odnosno njihova pojavnost je i frekventnija i jača", rekla je.
Istaknula je da je ekstremno vrijeme prva stvar koju su i meteorolozi počeli najavljivati kada su najavljivali posljedice klimatskih promjena.
"Upravo česte i prilično velike razlike u vremenskim prilikama u samo nekoliko dana ili u toku jednog mjeseca ili u toku jedne sezone", dodala je.
Ne zagrijava se brže Europa već Arktik
Akademik Mirko Orlić, klimatolog s Geofizičkog odsjeka Prirodno-matematičkog fakulteta, rekao je da osim promjena srednjih vrijednosti, imamo i promjene ekstrema.
"Oduvijek smo znali da kad bude toplija atmosfera, da se može pohraniti više vlage u atmosferi, a to znači imate dulja sušna razdoblja, intenzivna kišna razdoblja, imate nakon toga poplave. Zagrijavanje koje se događa, ono je različito na raznim dijelovima svijeta, ono je puno manje u području ekvatora. Zbog toga se mijenja dinamika u srednjim geografskim širinama", rekao je.
Ne misli da se Europa brže zagrijava već područje Arktika.
'Unutar četiri dana dva puta poplave'
"Imamo mareografsku postaju u Bakru koja radi od 1929. godine, dakle skoro 100 godina. I pratimo te vodostaje cijelo vrijeme. Sad smo imali prošlog petka jednu poplavu, dakle 27. listopada, da bismo sljedeću imali u utorak, prije dva dana, 31. listopada. Unutar četiri dana dva puta poplave. To je evidentni pokazatelj da se mijenja dinamika", rekao je.
Dunja Mazzocco Drvar je naglasila da smo u posljednjih 60-ak godina izgubili 69 posto populacija vrsta na planetu.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Ciaran' hara Europom, nevrijeme stiže i u Hrvatsku. RTL-ova meteorologinja otkrila gdje će biti najkritičnije