Oglas koji prostituke poziva da nazovu navedeni broj mobitela, pojavio se u nekim zagrebačkim ulicama. Kaže - s vama želimo razgovarati o vašim iskustvima, potrebama i problemima. Vaše sudjelovanje je anonimno, a podaci povjerljivi. Sudjelovanje nagrađujemo poklon bonom od 200 kn.
"Imamo simboličnu naknadu za vrijeme koje provedu s nama, što je normalna metoda, javilo nam se nekoliko ljudi. Međutim, zbog stigme i toga što je u zoni kažnjivog vrlo je teško", rekla je Ivana Radačić s Instituta društvenih znanosti dr. Ivo Pilar.
Radačić radi istraživanje jer se o prostitutkama u Hrvatskoj ne zna gotovo ništa. "Nas najviše zanima njihov odnos s državnim aparatom, znači u kontekstu - uhićenja, postupci, sud, socijalni djelatnici, zdravstvo", kaže Radačić.
Četvrt crvenih svjetiljki u Zagrebu je naravno Gajeva ulica. Neke procjene govore da se tim poslom bavi 7000 ljudi, a policijska statistika da su ove godine evidentirali 34 prekršaja - i to po Zakonu o javnom redu i miru iz Jugoslavije, u kojem su kazne propisane u njemačkim markama.
Zastarjeli zakon propisuje samo kazne za one koji pružaju seksualne usluge - ne klijente - protiv čega se oštro bori Ženska mreža.
"Kad bismo spriječili potražnju, spriječili bismo i ponudu - to pokazuju sve ove zemlje koje su takvu legislativu unijele - mi znamo da se zakon mijenja, lobiramo da se ne kažnjava osobe nego kupce", rekla je Đurđica Kolarec iz Ženske mreže.
U Europi - u Mađarskoj, Austriji i drugim zemljama obojanim u zeleno - prostitucija je legalna i regulirana. Plave zemlje također imaju legalnu prostituciju - ali ne i reguliranu. Trend koji predvode Švedska i Norveška je kažnjavati samo klijente. A Hrvatska se nalazi u bloku istočnih zemalja gdje je prostitucija ilegalna.
"Samo ove zemlje bivše Juge i socijalističkog kruga još kažnjavaju prostituke. Generalno ne - u europi se to ne radi", kaže Radačić.
Kako se prema njima odnosi policija, sudovi, država općenito - tko su i kako žive - sve to trebalo bi pojasniti istraživanje. Ako uspije.