Planovi hrvatskih sezonaca koji su htjeli ići raditi u Austriju poremetio je drugi lockdown, nakon što ga je ta država proteklog tjedna uvela. Tijekom prošlih godina, početkom studenog je već preko 30.000 hrvatskih sezonskih radnika pakiralo kofere i odlazilo putem Austrije.
Mnogi su ove zime imali plan za vrijeme zimske sezone malo "poravnati" minuse uzrokovane pandemijom koronavirusa nakon ljeta. Osim toga, korona je skratila prošlogodišnji angažman u Alpama.
"Planovi su im pokvareni u toj mjeri, da će se početak sezone pomjeriti za nekih desetak dana. Ali da zimske sezone i skijanja u Austriji neće biti, to ne dolazi u obzir", govori za Slobodnu DalmacijuAleksandra Bertelt, istarska vlasnica privatne agencije za posredovanje u zapošljavanju.
Hrvatski sezonci vratili su se kući
Sezonu je sredinom studenoga planirao otvoriti manji dio skijališta, dok je za većinu njih to kraj ili početak prosinca. Da je sve ostalo po planu, velik broj hrvatskih sezonaca trebao je ići u Austriju raditi upravo u to spomenuto vrijeme. Vlasnica agencije iz Istre kaže da je sve na nekoj vrsti čekanja.
"Ljetna sezona u Alpama i općenito u Austriji bila je neočekivano dobra. Domaći su većinom ostajali na odmoru u svoj zemlji, dok su Nijemci zbog izostanka sezone kruzing putovanja mijenjali planove i putovali u prvo južno susjedstvo. Ljetna sezona trajala je do kraja rujna ili početka listopada, da bi potom došlo do zatišja u potražnji za radnom snagom.
Naši sezonci uglavnom su se vratili doma, pa i oni s cjelogodišnjim poslovima, jer koriste godišnji odmor ili su na 'kurzarbeitu', gdje im poslodavac isplaćuje 60 posto plaće, koje mu kasnije refundira država. U odnosu na lani, listopadu i prvim danima studenoga bio je dosta manji broj upita. Problem ove godine može biti i u činjenici da sama Austrija ima veći broj svojih nezaposlenih radnika, tako da im se više isplati uzimati njih nego plaćati provizije za dovođenje stranih sezonaca. Ono što se da zamijetiti u svakodnevnom radu jest da tamošnji poslodavci ipak nešto sporije odgovaraju nakon što im dostavimo ponudu za traženi profil radnika", govori Bertelt koja je u protekle dvije godine posredivala za oko 400 hrvatskih radnika u Austriji.
'Austrijski hotelijeri imat će problema odmah nakon otvaranja u prosincu'
Kako kaže Bertelt, njezina agencija trenutačno ima potpisane ugovore za otprilike 70 radnika iz Hrvatske te da njih još deset čeka odgovore. Navodi da austrijski hotelijeri kalkuliraju, što s obzirom na situaciju, smatra razumljivim.
"Jedni rade na način da uzimaju broj rezervacija što ih imaju u ovom trenutku za udarne mjesece i shodno tome prilagođavaju broj radnika, dok drugi angažiraju isti broj kao lani. Ja se, vođena iskustvom s Jadrana ove godine, kada su gosti rezervirali dva ili tri dana prije dolaska, usudim prognozirati da će prvi imati problema odmah nakon otvaranja u prosincu. Tada ćemo i mi imati 'tsunami', jer ćemo u kratkom vremenu biti zatrpani potražnjom za svim profilima radnika. Svakako, doći ćemo ili se posve približiti brojkama od lani", govori ona.
Inače, Hrvatima više nije potrebna radna dozvola za rad u Austriji. Kada su u pitanju tražena zanimanja, na tom polju je uglavnom sve po starom.
Hrvati moraju proći obavezno testiranje
"Uvijek postoji potreba za kuharima, konobarima, sobaricama, kućnim meštrima, maserima... Što je najvažnije, njihova je cijena na tržištu rada ostala ista. Kuhari ovisno o kvalifikacijama i iskustvu, radeći 48 sati tjedno mogu računati na mjesečnu zaradu između 1.700 i 2.100 eura. Tu ne govorim o zamjeniku ili šefu kuhinje, čija se primanja penju i do 4.000 ili 5.000 eura.
Konobari mogu računati na zaradu između 1.700 i 1.900 eura neto, sobarice oko 1.600 eura, isto kao maseri, kućni majstori, kozmetičari... Svima je osiguran smještaj u jednokrevetnoj ili maksimalno dvokrevetnoj sobi, te 13. i 14. plaća, odnosno božićnica i naknada za odmor, proporcionalno odrađenim mjesecima.
Prije odlaska u Austriju svi se naši radnici moraju testirati na koronu o vlastitom trošku. PCR test se traži odmah na ulasku u zemlju. Tko ga nema, taj će neko vrijeme morati provesti u samoizolaciji, što se ne isplati ni samom radniku ni njegovom poslodavcu. Dok budu radili, bit će im organizirana i tjedna testiranja, ali to plaćaju hotelijeri", govori Aleksandra Bertelt za Slobodnu Dalmaciju.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
