Gorući iranski tanker koji je potonuo u Istočnom kineskom moru u nedjelju, u najgoroj nesreći naftnog tankera u desetljećima, ostavio je za sobom 10 milja dugačku naftnu mrlju dok se crni dim i dalje uzdiže s te lokacije, objavili su u ponedjeljak kineski mediji i japanske vlasti. Tanker Sanchi, koji se sudario 6. siječnja s drugim brodom u Istočnom kineskom moru i od tada je plutao zapaljen, u nedjelju oko podneva po lokalnom vremenu "iznenada je buknuo" i potonuo. Tanker u vlasništvu iranske kompanije, koji je registriran u Panami, prevozio je ultralaki oblik nafte poznat kao kondenzat koji je opasniji za okoliš od sirove nafte zbog toksičnosti.
"Uzrok sudara dvaju brodova nije poznat, no kako se incident dogodio na otvorenomu moru, što je rijetkost, moguće je da je posrijedi nedostatak komunikacije Kineza i Iranaca. Nisu mi poznati podaci o iranskom tankeru, no uglavnom je njihova flota prilično stara, sa zastarjelom tehnologijom, pa su pod sankcijom EU-a, što znači da ne smiju uploviti u europske luke. Njihov standard za obuku pomoraca nije ni blizu europskome. No kako je ovaj tanker plovio pod panamskom zastavom, a izgrađen je 2008. godine, teoretski je mogao ploviti i u Mediteranu", rekao je kapetan Igor Čeme za Slobodnu Dalmaciju, koji plovi već dvadeset godina radeći sada kao inspektor za sigurnost.
Kaže kako su današnji brodski sustavi novije proizvodnje visoko tehnološko sofisticirani i pouzdani, a sigurnost na moru je podizana sve više zbog havarija u prošlosti, no nesreće nisu isključene jer se pomorske nezgode događaju najviše zbog pogrešaka posade.
Nakon brojnih tankerskih incidenata mijenjali su se međunarodni zakoni, kriteriji su se postrožili, pa je tako Europska unija usvojila "paket Erika", kojim se uključilo postupno ukidanje tankera s jednostrukom oplatom, predostrožnu inspekciju u lukama i osnivanje Europske agencije za pomorsku sigurnost.
No kako svakodnevno oko dvije i pol tisuće brodova, od kojih je više od 300 tankera, plovi Mediteranom, rizik od izlijevanja nafte itekako je moguć i u našoj blizini, ali i balastnih voda koje su veća prijetnja od nafte. Pola tankera ide u naše luke, a ostatak u Kopar i Trst.
"Mi imamo razrađen sustav zaštite od takvih ekoloških katastrofa. No, ako se dogodi nesreća u Italiji, na naftnoj platformi ili na tankeru, ugrozit će nas podjednako. Realno nam prijeti opasnost od talijanske luke Chioggie i rijeke Po, koja je i u prošlosti donosila na našu obalu neke radioaktivne tvari. Od čega nam prijeti najveći rizik, čak je teško reći jer danas imate više od 200 različitih aditiva koji se miješaju s klasičnim gorivom pa je teško pratiti njihovu kemijsku reakciju, utjecaj na okoliš, treba i do 20 godina istraživanja svojstava tih aditiva.", kaže Čeme.
Kondenzat koji se u tekućem obliku prevozio na iranskom tankeru iznimno je toksičan za vodeni okoliš, zapaljiv, izaziva karcinom u doticaju s kožom, stoji u njegovim specifikacijama. Također je bezbojan i bezmirisan pa ga je teško detektirati. Posljedice njegova mogućeg izlijevanja u more su nesagledive. Uz to je riječ o morskom području jako bogatom ribom, piše Slobodna Dalmacija.
