Softverska industrija jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koje doživljavaju potpuni procvat.
Kvisko je i dalje drven, ali igra je zakoračila u 21. stoljeće. Kad je u 1980. pokrenuo Kviskoteku, Lazo Goluža nije ni sanjao da će se danas igrati ovako.
"Ni u ludilu, mislim, nikako mi to nije zamislivo", rekao je Lazo Goluža, autor Kviskoteke.
Skinuta je dosada 20 tisuća puta, stari iz nostalgije, mladi iz znatiželje.
S igrom na engleskom uskoro kreću u osvajanje stranih tržišta. Pitanja i dalje, iako mu je 79, potpisuje provjereni majstor!
"U 9 mjeseci napravio 1200 zadataka. Onda znate da to nije baš tako mali posao bio", rekao je Branko Kobali, izdavač igre.
Mali posao nije bio ni kreirati ovo! Virtualni svijet, pa i središnji zagrebački trg kao poligon za rat nabrijanim jurilicama. Riječ je o računalnoj igri koja kreatorima omogućava sasvim pristojan život.
"Sama igra se prodala u nekih 110, 115 tisuća primjeraka, po nekakvim zadnjih reportovima koje imamo, uz to smo prodali još nekakvih 40 tisuća DLC-ova koji su proširenja za samu igru", rekao je Andrej Levenski, Gamepires, Udruga za razvoj računalnih igara
I to sto posto izvan Hrvatske. Igru za 20-ak, dodatak za oko 5 eura, a koliko su popularni govori i pola milijuna ilegalnih skidanja. Gamerska industrija rapidno raste, u svijetu vrijedi stotinjak milijardi dolara.
"Što se Hrvatske tiče, imamo podatke za 2013. godinu, prihodi su negdje bili oko 25 milijuna kuna, dok se za 2014. procjenjuje, da će biti oko 50 milijuna", dodaje Levenski.
Cjelokupna softverska industrija u Hrvatskoj 2013. zapošljavala je 9700 ljudi, a lani 11 tisuća i 400. Prihodi su u istom razdoblju s 5,3 porasli na 5,9 milijardi kuna. Nikad bolje vrijeme za biznis - slažu se i Farmeronu.
Tvrtka je to koja je osmislila pametno rješenje za upravljanje farmama. Proizvodnost, potencijal farme, ovdje su podaci na temelju kojih farmeri donose odluke. I to glavnom u Americi, evo i zašto.
"Da vam otprilike usporedim, u Hrvatskoj trenutno postoji 95 tisuća muznih krava, a naš jedan klijent ima 120 tisuća muznih krava", izjavio je Kruno Stražanac, voditelj tehničke službe Farmeron.
Uskoro odlaze i u Kinu. S uredima u Osijeku i Zagrebu stalno traže nove ljude. Cijelom računalnom sektoru s porastom izvoza od 43 posto - godišnje zatreba dvije tisuće novih stručnjaka.
"Hrvatski visokoškolski obrazovni sustav nema kapacitet proizvodnje tolikoga broja ljudi, pogotovo uzevši u obzir što jedan dio inježenjera koji se školuju na fakultetima odlazi u inozemstvu", rekao je Tomislav Pokrajčić, predsjednik Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera.
Prosječna plaća od otprilike sedam tisuća kuna - mnogima je dovoljan razlog da vrhunac karijere dočekaju vani.