Hrvatski birači u nedjelju odlučuju tko će u idućih pet godina biti na čelu države - aktualna predsjednica ili netko od njezinih 10 protukandidata, a riječ je o njih tri milijuna 855.000 birača u Hrvatskoj i inozemstvu.
Na sedmim predsjedničkim izborima od neovisnosti još jedan mandat želi aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je u bogatoj političkoj karijeri bila ministrica i diplomatkinja, potom bivši premijer Zoran Milanović (SDP) te pjevač i doktor ekonomskih znanosti Miroslav Škoro, kao i zastupnik u Europskom parlamentu i bivši sudac Mislav Kolakušić, oba nezavisni kandidati.
Kao nezavisni, na Pantovčak žele i bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalija Orešković te redatelj Dario Juričan.
Na naklonost birača računaju i kandidat HSLS-a, ekonomist Dean Kovač, bivši saborski zastupnik i bivši osječki gradonačelnik Anto Đapić (DESNO), kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, aktivistica i izvanredna sveučilišna profesorica, saborski zastupnik Ivan Pernar (SIP) te Nedjeljko Babić (HSSČKŠ), prvi gradonačelnik Klanjca.
Lovrin biračima: Izađite na izbore i glasujte!
Državno izborno povjerenstvo (DIP), krovno tijelo za provedbu izbora, poziva birače da iskoriste svoje pravo i izađu na birališta.
"Pozivam ih da izađu i da zaokruže kandidata kojega su, bilo u kampanji, bilo ranije, razaznali kao najboljeg", istaknula je potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin.
Biračima je poručila kako će nedjeljni izbori biti provedeni sukladno zakonu i Ustavu, kako su provedeni i svi dosadašnji.
Za izbore je sve spremno, tiskani su glasački listići, izborni materijal distribuira se nižim izbornim povjerenstvima i biračkim odborima kako bi nedjelju od 7 do 19 sati izbori mogli biti provedeni, rekla je Lovrin.
Odbacila je sumnje kako nestranački birački odbori neće dobro obaviti svoj posao, odnosno da postoji mogućnost krađe glasova.
Na svakom biračko mjestu više od tri promatrača
Te sumnje u možebitne nepravilnosti, predsjednički kandidati i njihovi predlagatelji mogu, na neki način, prevenirati imenovanjem promatrača, kaže potpredsjednica DIP-a i navodi kako je broj prijavljenih promatrača premašio 24.000, što u prosjeku znači više od tri po svakom biračkom mjestu.
Lovrin je istaknula da se nedjeljni izbori provode po istom zakonu po kojem se provodilo i šest dosadašnjih predsjedničkih izbora, a svi su oni dobili potvrdu Ustavnog suda da su provedeni sukladno zakonu i Ustavu.
"Nema razloga da i ovi ne budu tako provedeni", poručila je Lovrin.
Ukupno je 6.533 biračkih mjesta, 124 u inozemstvu
S obzirom na vremensku razliku, Australija će prva otvoriti biračka mjesta za izbor hrvatskog predsjednika, u subotu u 21 sat, posljednji će to učiniti Los Angeles u ponedjeljak u četiri sata, po našem vremenu.
Predsjednika će se moći birati na ukupno 6. 533 biračka mjesta, u Hrvatskoj ih je 6.409, od čega 72 čine posebna biračka mjesta: u vojsci, na brodovima, u zatvorima, u domovima socijalne skrbi.
U inozemstvu će se birati u 47 zemalja, na 124 biračka mjesta, trećina ih je (44) u Bosni i Hercegovini.
Izbori su složen posao, u njihovoj provedbi kroz biračke odbore i izborna povjerenstva, bit će angažirano oko 43.000 ljudi, a doda li se tome i osobe zadužene za tehničke i administrativne poslove, brojka raste za barem još 10-ak tisuća ljudi.
Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, dakle treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas). Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug koji se održava 14 dana kasnije, u ovom slučaju 5. siječnja 2020. godine.