Iako se Karlovačka županija i dalje smatra jednom od "najturističkijih" kada je riječ o kontinentalnom turizmu u Hrvatskoj, tu su i neke nove destinacije koje su iz raznih razloga bile zapostavljene i turistički nedovoljno valorizirane, piše KAportal. Klek, bajke, umjetno jezero Sabljaci, Šmitovo jezero... samo su neke od atrakcije koje skriva Ogulin. Ipak, u tom gradiću krije se i nešto što Ogulinci doživljavaju kao nešto što je oduvijek tu, a ponekad im zbog poplava donosi probleme. S druge strane, turisti mu se dive i ne mogu vjerovati da uopće takvo nešto postoji.
O povijesti Đulinog ponora
Riječ je o Đulinom ponoru - krškom fenomenu koji Ogulin čini jedinstvenim u Hrvatskoj, ali i jednim od rijetkih gradova u svijetu. Taj ponor dubine oko 40 metara dio je velikog špiljskog sustava koji se prostire ispod velikog dijela grada, a njime završava klanac rijeke Dobre koja ponire pod stijenom. Krajem 15. stoljeća knezovi Krčki Frankopani na ovom su mjestu dali izgraditi velebnu utvrdu, kaštel koji je i danas impozantan i ponos je svih Ogulinaca. Iako točno vrijeme gradnje utvrde nije točno poznato, postoji pisani trag poznat kao isprava Bernardina Frankopana kojom je u svom gradu Modrušu novoizgrađenom Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja.
Dašak povijesti u kombinaciji s prirodnim fenomenom ovdje se mora doživjeti pa je Ogulin zadnjih godina sve posjećenija destinacija za vikend izletnike. Klek je idealan za ljubitelje planinarenja i boravka u prirodi na svježem zraku, Sabljaci za kupače i rekreativce, no za one manje avanturistički raspoložene ovo je pravo mjesto.
Pogled na Đulin ponor može se uhvatiti s nekoliko postojećih vidikovaca, no čini se da je ipak najbolji s mosta koji se nadvio na njime. Izgrađen je, kažu knjige, još 1875. godine a češki graditelj Josef Chvala ga je osmislio i izveo od željeznih struktura sa zakovicama. Zanimljivo, tada je bio rijedak primjer takve vrste gradnje u Hrvatskoj. Dugačak 42 a širok pet metara bio je početak povijesne ceste Rudolfine koja Ogulin povezuje s jadranskom obalom, odnosno Novim Vinodolskim. Tijekom godina je dotrajao, a konačno je na njegovom mjestu 1996. godine izgrađen novi, betonski s lukovima.
Legenda o Đuli
Ogulin je poznat po bajkama i legendama, a jedna od njih veže se i za Đulu. Navodno je mlada Zulejka (ili Đula), kći zapovjednika ogulinske tvrđave bila zaljubljena u hrabrog krajiškog kapetana. No roditelji su je obećali bogatom plemiću, a nakon nesretne ljubavi stigao ju je novi šok. Kapetan je poginuo u bitci s Turcima, pa se sirota Đula bacila u ponor. Po drugom izvoru rijeka Dobra se tih davnih dana zvala Đula, pa onda otuda i ime ovog zastrašujućeg klanca.
Ponor je dio ogromnog špiljskog sustava horizontalno dužine više od 16 kilometara, a čini i prirodni sifon rijeke Dobre koji Ogulin štiti od poplave. Nažalost, zadnjih godina zbog nakupljenog smeća Đula ne može primiti veću količinu vode uslijed velikih kiša, te zna biti potpuno poplavljena i svom Ogulinu, baš kao Karlovcu Kupa i Korana nanijeti velike probleme s izlijevanjem. Manje je poznato da špiljski sustav Đulin - Medvedica ima i jedinstveni endem podzemnog svijeta, ogulinsku špiljsku spužvicu. To je do sada jedina otkrivena slatkovodna služba na svijetu, poznato je samo šest staništa spužvice od kojih je jedno u Velikoj Kapeli, a pet staništa u okolici grada Ogulina, piše KAportal.
Kamene litice ponora često su vježbalište za alpiniste, speleologe, a često tamo svoje vježbe održavaju vrijedni ogulinski HGSS-ovci ali i njihovi kolege iz drugih krajeva Hrvatske. Za Đulu je vezana još jedna legenda. Ulazi u špiljski sustav, Đulu, Medvedicu i Badanj nalaze se usred grada, pa su za niskih voda u njih ulazili znatiželjni Ogulinci i kasnije istraživači podzemlja. Po pričama iz naroda, moglo se ući u Đulu a izaći na izvoru Gojak, a navodno su se u utrobi zemlje mogla čuti crkvena zvona ili orgulje. Osamdesetih godina prošlog stoljeća sustav je detaljnije istražen, pa je i utvrđeno da tako nešto nije moguće.
Dobiva i svoj 'sky walk'?
Gradska uprava za ovu atrakciju planira nove sadržaje koji za cilj imaju privlačenja većeg broja turista i izletnika. Pokrenut je projekt uređenja Đulinog ponora i kanjona rijeke Dobre u Ogulinu. Kako nam je poznato, obuhvaća revitalizaciju mlinskih staza, izgradnju pješačkog mosta preko kanjona rijeke Dobre i zipline. Govorilo se i o "sky walku" sličnom onom na Biokovu, gdje bi posjetitelji hodajući po staklenom podu vidikovca mogli Đulu doživjeti još intenzivnije.
Kao što smo već napomenuli, ponor je samo jedna od ogulinskih atrakcija. Kako bi doživljaj bio potpun svakako bi u izlet ukomponirati i poneki gastrodoživljaj. Odmah pored starog kaštela nalazi se Hotel Frankopan s restoranom, kavanom, konobom i vinskim podrumom. Hotel ima i dvadesetak soba za goste, a zanimljivost je da sve nose imena likova iz bajki Ivane Brlić Mažuranić, poznate hrvatske spisateljice, rođene Ogulinke.
Pravi gasto hit Ouglina je pizzeria
S druge strane, u dvorištu dvorca otvorena je Ivanina kuća bajke, multimedijalni centar u čast spisateljici i njezinim nezaboravnim likovima. U Frankopanskom kaštelu nalazi se muzejski postav, još jedno mjesto koje svakako treba posjetiti i iz prve se ruke upoznati s kulturno povijesnim znamenitostima ogulinskog kraja, od prapovijesti, srednjeg vijeka sve do današnjih dana.
A tu je i, gastroponuda. Osim restorana u Hotelu pravi gastrohit Ogulina zadnjih je mjeseci je - pizzeria. Radi se o Antici, koju je prošlog proljeća posjetio najpoznatiji hrvatski "lovac na pizze" Dragan Maloševac. Tamo je došao po preporuci prijatelja i kako je napisao, nije požalio.
"Antica je ogulinska pizzeria za koju me jako puno poznanika uvjeravalo da je među najboljim pizzerijama u Hrvatskoj. I bili su u pravu! Antica je definitivno jedna od najboljih hrvatskih pizzeria s pravom napoletanom", napisao je lovac na pizze.
Klek, Sabljaci, Šmitovo jezero, skijalište u Vučićima, Đulin ponor i centar grada... nevjerojatno ali niz ogulinskih atrakcija koje su zanimljive turistima ili će to tek postati ovdje ne staje.
