Hrvatski uzgajivači svinja su u strahu od pojave afričke svinjske kuge jer, uglavnom, žive na kredit. Ako se bolest pojavi na farmama, oni su nemoćni. Izvući ih može jedino rast cijene svinjetine, ali i to ovisi o bolesti.
"Sve ovisi o tome u kojem će se obimu bolest proširiti, što kod nas, što u zapadnoj Europi. Ako dođe kod nas i bude lokalizirana, mislim da neće imati utjecaj na cijenu svinjetine. Velik problem će biti pojava u primjerice Nizozemskoj ili Danskoj, velikim izvoznicima svinjetine na Daleki istok. Onda se zatvaraju te pozicije i tržište će biti ugroženo", objašnjava za tportal uzgajivač svinja i veterinar Goran Jančo, aktualni predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske.
Bolest potvrđena u Mađarskoj i Srbiji
Zasad u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj afričke svinjske kuge, no na snazi su preventivne mjere zato jer je bolest potvrđena u Mađarskoj i Srbiji. Na službenim stranicama Uprave za veterinarstvo piše kako su u Belgiji preventivno ubijene 5222 svinje na 22 farme u zaraženom području. Zbog ove se bolesti zatvaraju granice te se gubi tržište, što uzrokuje veliku ekonomsku štetu. Kanadsko je gospodarstvo kuga koštala oko 30 milijardi dolara, a u EU i Ukrajini je prošle godine zabilježeno 1449 izbijanja bolesti koja kontinetnom hara od 2014. te je odgovorna za pola milijuna zaraženih i sve veći broj usmrćenih svinja.
Nedostatna proizvodnja
"U strahu smo, živimo na kredit. Ako se bolest pojavi kod nas, onda nema prometa i ruke su nam vezane. Tražit ćemo od Ministarstva poljoprivrede da stavi moratorij na otplatu kredita. Mislim kako je to i bankama u interesu jer ako nam se otplata zamrzne na određeno vrijeme, ako pristanu na to, onda će se još naplatiti. A ako ne, onda nitko neće imati koristi, banke se neće moći naplatiti, niti mi dalje poslovati", tvrdi Jančo.
"Proizvodnja svinja u Hrvatskoj izuzetno je loša, negdje smo na 30 do 40 posto samodostatnosti. To je jako malo. Ako se bolest pojavi, još će i pasti i taj broj. A hoće li porasti cijena svinjetine, ne znam. Ne vjerujem da će cijena svinjetine porasti zbog nedostatka mesa, nego trgovačkih igara", komentirao je Matija Brlošić, aktualni član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i dodao kako cijene u EU već raste te se jeftino ne može uvesti ni prase, a problem kod epidemija, ističe, nije u oporavku svinjogojstva, već u oporavku genetike.
EU zabranila cijepljenje
U ovogodišnjem proračunu Europske unije predviđeno je 14,3 milijuna eura za kontrolu i iskorjenjivanje afričke svinjske kuge, a najviše su nova dobile Poljska, Rumunjska i Slovačka. Od 2013. je EU uložila 59,2 milijuna eura. U Rumunjskoj je provedeno preventivno usmrćivanje više od 50.000 domaćih svinja na 7500 farmi. Lovne kvote za 2018./2019. povećana je s 53.000 za još dodatnih 28.000, a populacija divljih svinja procijenjena je na 117.000.
"Pojavi li se bolest u Hrvatskoj, a kako smo ionako loši u proizvodnji, dva puta ćemo biti pogođeni. Ulaskom u EU zabranjeno je cijepljenje svinja i sad taman kad je isteklo tih pet godina da možemo izvoziti svinjetinu, a došlo je i do malog oporavka domaćeg svinjogojstva, pojavi li se bolest, opet će doći do zabrane. To je veliki udarac za stočarstvo", zaključuje Brlošić.
