Biskupi su upoznati s rezultatima javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji i podupiru zakone koji štite žene i obitelji od nasilja, no, kako se navodi, biskupi ne podupiru konvenciju koja uz plemenite nakane obrane od nasilja "implementira" u sadržaj zakonskoga akta terminologiju "rodne ideologije", kaže se među ostalim u priopćenju.
"Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet", napominje Tiskovni ured.
"Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni", ističe Tiskovni ured i dodaje kako je Europa, kao i Hrvatska, stoljećima imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje.
Biskupi očekuju transparentan izbor stručnjaka
Sukladno uputama i smjernicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, glede provedbe cjelovite kurikulne reforme, biskupi su, kako se navodi, osobiti interes pokazali za katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama.
Od stručne radne skupine za katolički vjeronauk biskupi očekuju da u zadanim rokovima dovrše rad na planu i programu katoličkoga vjeronauka kako bi se, zajedno s drugim predmetima, prema uputama Ministarstva, moglo pristupiti recenziji.
Biskupi očekuju transparentan izbor stručnih i znanstvenih radnika na različitim područjima, posebice kad je riječ o predmetima unutar sustava odgoja i obrazovanja koji sustav čine hrvatskim, odnosno daju mu njegovu vlastitost.
Riječ je, ističe HBK, najprije o hrvatskom jeziku, povijesti te onim predmetima koji na bilo koji način štite i razvijaju sve ono dobro postignuto u davnoj i novijoj povijesti našega naroda i domovine.
Očekuje se da će Ministarstvo u tome imati potporu onih znanstvenih institucija koje se smatra stupovima hrvatskoga društva kao što su HAZU te druge relevantne institucije kojima je na srcu hrvatski jezik, povijest i vlastiti identitet.
Na 55. zasjedanju biskupi su upoznati i s priprema za pokretanje Hrvatske katoličke mreže (HKM) koja će objediniti sve postojeće medijske ustanove HBK.
Prozivanje od strane srpskoga patrijarha Irineja "neprimjereno"
HBK je obaviješten o ustoličenju novoga dalmatinskoga episkopa Nikodima Kosovića. "Imajući u vidu sve što su hrvatski biskupi činili i govorili tijekom Domovinskoga rata u evanđeoskom i ekumenskom duhu, biskupi smatraju neprimjerenim i neutemeljenim prozivanje katoličkih biskupa i vjernika od strane srpskoga Patrijarha Irineja te se ne prepoznaju u tim Patrijarhovim riječima, napominje Tiskovni ured.
Biskupi su za predsjednika HBK ponovno izabrali mons. Želimira Puljića, zadarskoga nadbiskupa, te na zasjedanju raspravljali i o mandatima u pojedinim tijelima HBK-a.
Nadbiskup đakovačko-osječki i metropolit i član Stalnoga vijeća HBK mons. Đuro Hranić izabran je za predsjednika Komisije "Iustitia et pax". Požeški biskup Antun Škvorčević izabran je za predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, a dosadašnji predsjednik toga Vijeća sisački biskup Vlado Košić izabran je za predsjednika Vijeća HBK za nauk vjere. Mons. Dražen Kutleša, biskup porečki i pulski i član Stalnoga vijeća HBK, ostaje predsjednikom Pravne komisije HBK i u sljedećem mandatu. Mons. Ivica Pažin ponovno je izabran za predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK, navodi se u priopćenju Tiskovnog ureda HBK.
55. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je od 10. do 12. listopada.
