Do kraja ove godine najavljen je dolazak kineske inspekcije u Hrvatsku po pitanju hrvatskog zahtjeva za izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu, a kineski predstavnici pozvani su da posjete hrvatske peradarske farme i prehrambenu industriju, doznaje se iz Ministarstva poljoprivrede.
Izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda na kinesko tržište otvorio bi se novi prodajni kanal hrvatskim mljekarima i veliko tržište, ističu iz Ministarstva.
Paška sirana: Potencijali za izvoz u Kinu odlični
Paška sirana zainteresirana je za izvoz na kinesko tržište. "I inače radimo za izvoz što je moguće više, jer su naši kapaciteti veći od potreba domaćeg tržišta, na koje dolazi uvozna roba po dampinškim cijenama. Tržište nam se smanjuje, a mi ne želimo smanjivati proizvodnju", istaknuo je Ante Oštarić, predsjednik uprave Paške sirane u razgovoru za Hinu.
Potencijale za izvoz u Kinu ocjenjuje odličnima. "Već smo poslali neke uzorke na to tržište i naša roba je tamo prihvatljiva što se tiče kvalitete. Što se tiče cijena, postigli bi bolje cijene nego u Europi", rekao je Oštarić.
No, napominje da izlazak na to tržište priječe administrativne barijere. "Nadamo se da će se to tržište uskoro za nas otvoriti", naveo je, kazavši da bi na to tržište izlazili "ne na široko, nego u specijalizirane delikatese i visoko rangirane ugostiteljske objekte" i to preko posrednika, s kojima su već uspostavili prve kontakte.
Sardina izvozi u Kinu, radi i na dozvoli za izvoz tune
Hrvatska ima već od ranije odobren izvoz proizvoda ribarstva u Kinu te usuglašen veterinarski certifikat. Zahvaljujući tome, bračka Sardina odnedavno izvozi na to tržište konzerve sardine.
Prije toga, dvije i pol godine imali su velikih problema za ishođenje dozvole za izvoz na to tržište. "Bez podrške Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i Veleposlanstva RH u Pekingu teško bismo došli do te dozvole", istaknuo je Davor Gabela, direktor prodaje u Sardini.
Zasad su u dva navrata obavili isporuke u simboličnim količinama, i to preko luke Ningbo, najveće kineske kontejnerske luke.
Za tu su se luku odlučili jer je sudionicima sajma CEEC Expo 2018, koji se održava u sklopu redovitog godišnjeg ministarskog sastanka Kine i 16 zemlja središnje i istočne Europe (CEEC), u lipnju prošle godine administracija grada Ningboa obećala riješiti postupak carinjenja po ubrzanoj proceduri.
"Isplati se ići na taj sajam. Bio sam jako zadovoljan, dobro smo se prezentirali preko našeg kineskog partnera i postigli dobar učinak", ocjenjuje Gabela.
Kako opisuje, konzerve sardina su nova roba za to tržište.
"Teško se probijati, jer naša roba nije visokoobrtajna. Našli smo manjeg kienskog distributera, koji se sada bori da uđe u neke veće kanale prodaje. Nadamo se da će to uspjeti. Koliko će mu još trebati, teško je reći, no mi imamo dovoljno strpljenja", istaknuo je Gabela.
Napomenuo je da ne forsiraju kinesko tržište, jer izvoze na još 25 tržišta u svijetu. Očekuju da se kroz godinu-dvije postignu prodaju od dva do tri milijuna konzervi sardina na kineskom tržištu.
"Na kinesko tržište postupno ulazimo, bez ikakve žurbe. Ako se ono otvori, pitanje je hoćemo li imati dovoljnih količina za izvoz na tako veliko tržište", napomenuo je Gabela.
Ocjenjuje da na tom tržištu mogu postići dobru cijenu, jer Kinezi cijene europsku robu, imaju povjerenja u europske standarde proizvodnje i spremni su je stoga i više platiti.
"Na kineskom tržištu veći je problem stvoriti naviku konzumacije našeg proizvoda, koji je za njih nov. Oni jedu puno svježe ribe", tumači Gabela.
Tunu, pak, Sardina zasad isključivo izvozi na japansko tržište. Na poticaj te tvrtke, kod kineskog nadležnog tijela Hrvatska je početkom lipnja na nedavnom međunarodnom sastanku zemalja srednjoistočne Europe i Kine (format 16+1) u Ningbou zamolila odobravanje izvoza tune podrijetlom iz Hrvatske u Kinu te je dala prijedlog bilateralnog veterinarskog certifikata.
"Mi smo to pokrenuli jer je naš kineski partner iskazao načelni interes. Nadamo se da će se ishođenje dozvole za izvoz tune poklopiti s njihovom logističkom spremnošću za početak tog posla u njihovom aranžmanu", navodi Gabela.
Kako ističe, kinesko tržište ima veliki potencijal za tunu, jer se svakim danom otvaraju novi sushi restorani. "Stoga kineske kompanije pokazuju interes za uvoz tune iz Europe, no čini nam da još uvijek nisu logistički spremne za takav biznis, za to će trebati vremena", naveo je Gabela.
Kineski predstavnici pozvani u posjet peradarskim farmama
Na sastanku u Ningbou hrvatski predstavnici početkom lipnja upoznali su kineske kolege i s informacijama o kretanju zaraznih bolesti domaćih životinja (klasična svinjska kuga, Newcastleska bolest, Influenca ptica). Kineze je posebno zanimalo može li Hrvatska dobiti status države slobodne od bolesti influence ptica.
Hrvatski predstavnici istaknuli su kako je peradarska industrija jedna od važnijih grana mesne industrije sa zatvorenim ciklusom uzgoja/proizvodnje/klanja te uz primjenu visokih biosigurnosnih mjera. Stoga su pozvali kineske predstavnike u posjet Hrvatskoj, koji bi uključivao posjetu pet hrvatskih peradarskih farmi i prehrambenoj industriji.
Kineska strana ponovila je kako planira ubrzati procedure donošenja odluka o mogućnosti izvoza hrane na kinesko tržište, a s tim u vezi i mogućnost potpisivanja protokola s Hrvatskom, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Ujedno, kineska strana ponudila je Hrvatskoj mogućnost izvoza rasplodnih goveda i goveđeg seruma na kinesko tržište.
Iz Ministarstva poljoprivrede navode da je Kina od ožujka ove godine, radi pojednostavljenja i ubrzanja dugotrajne procedure odobravanja uvoza u Kinu, umjesto dotadašnjeg nadležnog tijela za uvoz AQSIQ (The General Administration of Quality Supervision, Inspection and Quarantine) osnovala novo jedinstveno tijelo pod skraćenim nazivom “China Customs” (The General Administration of Customs of the People's Republic of China – GACC).
Cilj novog tijela je povećavanje efikasnost i ubrzavanje procedura odobravanja uvoza u Kinu za najmanje jednu trećinu u odnosu na dosadašnje postupke, za koje su svjesni kako se radi o dugotrajnim, odnosno dugogodišnjim procedurama.
Po podacima DZS-a, hrvatski robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine iznosio je oko 220 milijuna kuna, što je 15,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz iz Kine porastao za 30,4 posto, na 1,58 milijardi kuna.
Kinesko tržište moguće osvojiti tradicionalnim proizvodima
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu da je tijekom zadnjih godina nekoliko hrvatskih tvrtki aktivnije pristupilo tržištu Kine s namjerom značajnijeg pozicioniranja na tom tržištu.
Ističu i da značajan interes postoji i za plasiranje hrvatskih prehrambenih proizvoda na tržište Kine, no određene prepreke još uvijek postoje, primjerice za izvoz mliječnih proizvoda i proizvoda od mesa.
"U smislu prehrambenih proizvoda, kinesko tržište može se osvojiti tradicionalnim proizvodima premium kvalitete, gdje je naglasak na kvaliteti, a ne količini proizvoda, jer je kinesko tržište jako veliko te hrvatske tvrtke kapacitetima svoje proizvodnje teško mogu zadovoljiti potrebne količine", ocjenjuju.
Od prepreka na kineskom tržištu, iz HGK navode pronalazak pouzdanog poslovnog partnera, pravilno označavanje proizvoda, različite uvozne regulative i procedure po pojedinim lokacijama u Kini, neujednačena pravila i potrebne dodatne dozvole i certifikate za pojedine proizvode.
"Sve te prepreke su za većinom mala i srednja hrvatska poduzeća ponekad i financijski zahtjevna, a k tome najčešće uključuju i potrebne pregovore kineskih i hrvatskih nadležnih državnih tijela za pojedina područja, što vremenski obično dugo traje", napominju.
Česta prepreka u poslovanju s kineskim poslovnim partnerima su i kulturološke razlike jer dolazi do određenih nesporazuma i/ili nerazumijevanja poslovne kulture. Međutim, navedeno ne predstavlja osnovni razlog značajno većeg uvoza iz Kine, već je to i rezultat tržišne ekonomije, dodaju.
Iz HGK kažu da je radi lakšeg ulaska hrvatskih tvrtki na kinesko tržište, kao i samog poslovanja hrvatskih tvrtki na kineskom tržištu, nedavno otvoreno Predstavništvo HGK u Šangaju, čija je prvenstvena uloga davanje potpore hrvatskim tvrtkama, promidžba hrvatskog gospodarstva, turizma i investicija, uspostavljanje i razvijanje poslovnih odnosa na hrvatskom i kineskom tržištu, informiranje zainteresiranih strana o mogućnostima poslovanja u Hrvatskoj i Kini te organiziranje seminara, konferencija i poslovnih događanja.
"S obzirom na kulturu poslovanja u Kini te važnost osobnih odnosa u poslovanju, vjerujemo da će prisustvo HGK u Kini uvelike pozitivno pridonijeti poboljšanju odnosa i proširenju dosadašnje suradnje dviju zemalja", ocjenjuju u HGK.
