Propali posao s borbenim avionima F16 zasad je pomrsio planove o modernizaciji Hrvatske vojske, što NATO traži od svih država članica, a osobito od Hrvatske u kojoj ni jedan ozbiljan i novi dio vojne opreme nije kupljen više od deset godina.
A na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu čule su se i projekcije premijera i ministra obrane da će Hrvatska do 2024. dostići i drugi NATO-ov zahtjev - izdvajanje 2 posto bruto društvenog proizvoda za obranu. Znači li to neki novi trošak za građane?
Za sve potrebe Hrvatske vojske od opreme i ulaganja u vojarne, pa do hrane i plaća za djelatnike MORH-a Hrvatska izdvaja pet milijardi i 75 milijuna kuna, odnosno 1,3 hrvatskog BDP-a. Lani je to bilo 260 milijuna kuna manje, a plan za sljedećih pet godina puno je ambiciozniji.
"Mi ćemo raditi na tom cilju, teško je u ovom trenutku predviđati i ukupan gospodarski rast i iznos BDP-a, to bi bilo malo presmjelo da vam 2019. kažem kakvi će biti odnosi tih postotaka", rekao je premijer Plenković.
Taj trend rasta je upravo ono što od nas traži Sjeveroatlatski Savez. Može li on biti ostvaren, nije sinoć otkrio ni ministar obrane u intervjuu za RTL.
"Sad smo na nekih 1,31 posto. Vodimo sada razgovore sa NATO-om da nam se i neki drugi troškovi priznaju, tako da ono što NATO želi da 2024. da dodjemo do 2 posto, a u odnosu na opremanje i modernizaciju da trošimo dvadeset posto i naš je cilj da korak po korak jačamo i povećavamo proračun", rekao je Krstičević.
Čak i ako budemo izdvajali dva posto BDP-a za obranu, to se, pojašnjava vojni analitičar Igor Tabak, nikako neće odraziti na budžet građana. No što ako do zadanog roka ne ostvarimo cilj, hoćemo li biti "izbačeni iz NATO-a"?
"Apsolutno ne! NATO nije organizacija tod tipa, i odvajanja su zapravo odvajanja za vlastitu obranu, za naš obrambeni sustav koja se onda gledaju prema Savezu, Savez neime, ne samo da pruža onu garanciju da će ih svih braniti, nego ujedno traži i da članice budu samodovoljne", kazao je Tabak.
S 1,3 posto, Hrvatska je u europskom prosjeku po izdvajanju za Sjevernoatlantski savez, Velika Britanija izdvaja točno traženih 2 posto, Francuska 1,8, dok Njemačka za obranu osigurava svega 1 posto BDP-a. Daleko najviše za vojsku izdvajaju Estonci - čak 2,4 posto, a najmanje Irci 0,3 posto.
I dok smo po izdvajanjima za obranu u europskom prosjeku, kad je o modernizaciji riječ - rezultati su puno lošiji. A propali posao s F16-icama - još nas je više srozao i ostavio na razini od prije deset godina.
