Bilijun dolara, 2240 poginulih i 20.000 ranjenih vojnika, 20 godina prisutnosti američke vojske i 19 godina od dolaska NATO-a nije bilo dovoljno da se Afganistan oslobodi iz ralja talibana. Čini se kako su svi napori SAD-a i saveznika iz NATO-a bili uzaludni.
"To je točno. Koncept koji su Sjedinjene Države i NATO gradili u Afganistanu doživio je debakl. Talibani sigurno neće prihvatiti oblik društvenog života koji je nametnut od strane Zapada. Osim toga, međunarodne snage u Afganistan su ušle s ciljem uništenja talibanskog pokreta, islamista, Al Qaide, a u tome nisu uspjeli. Iz te perspektive može se reći da je sve bilo uzalud", rekao je za Jutarnji stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila.
Nama je koristilo, a njima?
No, je li angažman hrvatskih vojnika u Afganistanu, a ondje ih je u 17 godina bilo 5722, uz jednog ubijenog, bio uzaludan. Naš ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman smatra da nije.
"Hrvatska je misiji u Afganistanu pridonijela od 2003. s više od 5500 vojnika, koji su aktivno sudjelovali u kolektivnim naporima kako bi se poboljšao život stanovnika, osigurala stabilnost i sigurnost države te izgradile demokratske institucije. Naši su vojnici mentorirali vojne i policijske snage i time dali snažan i vidljiv doprinos jačanju tamošnjih kapaciteta. Jesu li se ti kapaciteti kasnije mogli održati, na to hrvatske snage nisu mogle utjecati. Hrvatski vojnici stjecali su vojno iskustvo u međunarodnim operacijama. Obostrana korist sigurno je postojala", smatra ministar.
Iako pesimističan, Cvrtila se s njima slaže. "Hrvatska nije uzalud utrošila svoj angažman u toj zemlji. Kroz suradnju i rad sa saveznicima jačala je svoje vojne kapacitete. Pa misije su jedino mjesto gdje hrvatski vojnici mogu nešto naučiti. Afganistan je bio mjesto gdje su mladi hrvatski časnici mogli naučiti doktrine i vojnu kulturu NATO-a. Osim toga, svojim angažmanom dobili smo na cijeni kod saveznika", naglasio je.
'Amerikancima Afganistan više nije važan'
Prvih 50 hrvatskih vojnika otišlo je u Afganistan još 2003., što nam je na kraju donijelo članstvo u NATO-u. Nakon toga se kontingent naših vojnika povećao na 320. Oni su uglavnom bili dijelom Operativnih mentorskih timova za obuku vojnih i policijskih kadrova Afganistana.
Cvrtila tvrdi da su Amerikanci još prije 10 godina bili svjesni da se afganistanska vojska neće sama moći oduprijeti talibanima zbog korupcije, plemenskih obračuna i nezainteresiranosti za borbu. Nije pomoglo ni povlačenje američkih vojnika, koje se dogodilo u pravi čas za talibane.
"Mogli su Amerikanci otići tijekom zime, kada je zbog vremenskih prilika pokretanje velike ofenzive nemoguće. Ali to su učinili sada što očito sugerira na neki dogovor s talibanima jer Amerikancima Afganistan više nije važan. Sada ih zanima samo Kina i Rusija", tvrdi Cvrtila te dodaje da se ni EU ni NATO nisu previše uzbudili oko stanja u Afganistanu.
Slijedi novi migrantski val
Europske snage su se još ranije povukle odande, a ministar Grlić Radman ističe kako "međunarodna zajednica poziva talibane na hitnu obustavu vatre i nastavak političkih pregovora. Jasno im je dala do znanja da će u protivnom ostati u izolaciji i bez međunarodne pomoći".
Talibane za to nije briga. No, Europu bi trebalo biti, jer će sasvim sigurno doći do novog vala migranata iz Afganistana. Strani mediji pišu o stotinama tisuća ljudi koje su već napustile Afganistan, a slovenska policija u proteklih nekoliko mjeseci bilježi pojačan priljev migranata iz te zemlje.
U domaćem Ministarstvu unutarnjih poslova su prije mjesec dana bili zabrinuti zbog migrantskog vala afganistanskih izbjeglica koji bi kroz BiH mogli doći do hrvatske granice. Taj val se očekuje u ranu jesen.
