Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom sve je bliže. No osim fraza i floskula te informacija načelne prirode uz prstohvat tehničkih pojedinosti i povremenu provjeru logistike gotovo se uopće javno ne govori o ključnim momentima tog svojevrsnog maturalnog ispita za Hrvatsku - prioritetima predsjedanja te potrebi uključenosti što šireg spektra aktera u njihovo definiranje i realizaciju.
Naime, jedino je tako moguće postići što veću razinu otvorenosti i transparentnosti procesom predsjedanja Europskom unijom kako bi rezultati toga procesa doista imali smisla na širem planu za opću dobrobit, tim više jer je iduće godine i Rijeka Europska prijestolnica kulture, a i na tom polju ima dosta upitnika.
- Finska preuzela predsjedanje EU: Prioriteti su klimatska kriza i borba protiv hibridnih prijetnji
- Zašto Vlada isključuje građane i civilno društvo iz predsjedanja Unijom?
- Predsjedanje Europskom unijom ozbiljan je posao: Što radi Vlada i gdje su građani?
''Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom veliki je izazov i
prilika za čitavu zemlju, posebno s obzirom na mogućnost jačanja
ugleda RH i mijenjanja njenog imidža kao zemlje članice koja ima
veoma malen koalicijski potencijal za suradnju s drugim članicama
EU. Da bismo to učinili, vjerujemo da su potrebni zajednički
napori, kako vladinih tijela, tako i organizacija civilnog
društva'', poručuje Forum 2020, neformalna mreža organizacija
civilnog društva iz Hrvatske.
Iako je predsjedanje prvenstveno posao Vlade i tijela državne
uprave, većina država članica u njega uključuje i civilno društvo
kako bi se čulo širi spektar stavova koji su prisutni u javnosti
te kako bi se zajednički uskladili nacionalni prioriteti
predsjedanja, a učinila je to i Finska od koje će Hrvatska za pet
mjeseci preuzeti predsjedanje Unijom.
''Finska vlada ima izrazito otvoren i konstruktivan dijalog s tamošnjim organizacijama civilnog društva koje su bile aktivno uključene u definiranje prioriteta finskog predsjedanja’’, za Vijesti.hr kazao je Kristijan Kovačić iz CROSOL-a, platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, koja koordinira Forum 2020.
- Hrvatska za pet mjeseci preuzima predsjedanje EU-om: Prvi smo snimili radove u budućem sjedištu (Filip Brala/PIXSELL)
Među ključnim prioritetima Finske, kao što smo pisali, ističu se klimatska kriza i borba protiv hibridnih prijetnji, a Hrvatska bi svoje prioritete trebala istaknuti do kraja godine. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova za Vijesti.hr poručili su da će ''zainteresirana javnost biti na odgovarajući uključena u raspravu o Programu predsjedanja, koji će Vlada usvojiti u prosincu 2019., a u tijeku su međuresorne konzultacije svih uključenih tijela državne uprave i rad na nacrtu Programa''.
Od pomoći bi pritom svakako trebali biti prioriteti civilnog društva nastali u višemjesečnim konzultacijama s građanima i građankama na terenu u Rijeci, Varaždinu, Splitu, Osijeku i Zagrebu te nakon provedenih dodatnih online konzultacija.
Građani odabrali prioritete - žele Europu
budućnosti
U cijelom tom procesu osim građanstva sudjelovale su i različite
udruge i akademska zajednica te su definirana četiri tematska
prioriteta za koja smatraju da bi ih Vlada trebala uvrstiti na
dnevni red prilikom predsjedanja:
- Demokratska Europa slobodnih i odgovornih ljudi. Europa vladavine prava i ljudskih prava. Europa slobodnog, nezavisnog i kritičnog civilnog društva, nezavisnih institucija i nezavisnih medija.
- Europska unija koja i dalje ima potencijal širenja. Europa koja stabilizira zapadni Balkan.
- Europa koja je predana ciljevima održivog razvoja unutar i izvan svojih granica.
- Europska unija kao globalni akter izgradnje mira.
Hrvatska itekako ima što dati Europi (Sanjin Strukic/PIXSELL)
Prvi skup prioriteta odnosi se na zaštitu vladavine prava, ljudskih prava, nezavisnih institucija i prostora za djelovanje građana i civilnog društva unutar EU dok drugi set prioriteta pokriva politiku proširenja Europske unije na Zapadni Balkan što je uvelike kompatibilno sa prioritetom Vlade.
Treća skupina vezana je uz klimatske promjene, održivi razvoj, zaštitu bioraznolikosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova što su teme koje će biti vrlo visoko i na agendi finskog predsjedanja i važne su za sve države članice, a četvrta skupina prioriteta odnosi se na vanjsku politiku EU, odnosno na EU kao globalnog aktera izgradnje mira i jednog od ključnih dionika u multipolarnom svijetu, a Hrvatska kao članica koja je nedavno prošla kroz ratni sukob itekako može doprinijeti politikama EU vezane uz izgradnju mira.
Građanima je EU apstraktna i daleka - ovo je prilika za promjenu
Detalje tematskih prioriteta možete pročitati ovdje, a dokument je poslan Vladi i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, koji se dosad nisu pretrgli od napora da hrvatskim građankama i građanima objasne što za njih znači predsjedanje RH EU, niti oko uključivanja svih raspoloživih ljudi, organizacija i sektora.
Stoga je sve veći broj onih koji strahuju da će građani i građanke opet na putu da kao i prilikom ulaska Hrvatske u Uniju budu samo voajeri jer (iako to nije samo problem hrvatskih građana) relativno su slabo upoznati s europskim temama i načinom funkcioniranja institucija Europske unije, a i samo predsjedanje Vijećem EU čini im se u velikoj mjeri apstraktno i daleko.
Mladi
su ključ Europe (RTL)
''Prioritete civilnoga društva vidimo kao priliku za zajednički
rad na oblikovanju javnih politika Unije. Oni polaze iz trenutnih
potreba EU da redefinira i ojača svoje javne politike u smjeru
odgovora na realne potrebe europskih građanki i građana. Ujedno
su i jasan odraz onoga što vidimo kao zajednički interes i EU i
RH kao punopravne članice Unije. Oni su nastali vođeni idejom
stavljanja naglaska na neke od kritičnih točaka politika EU koje
su u prethodnom periodu ili zakazale, ili nisu bile artikulirane
na način da rade za dobrobit većine građanki i građana Europske
unije'', napominju iz Foruma 2020.
Pritom, uz težnju rodnoj ravnopravnosti u procesima donošenja odluka i provedbi kako bi se osiguralo jednaku predstavljenost i eliminiralo diskriminaciju na temelju roda, posebno ističu važnost sudjelovanja mladih u svim područjima i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka: ''Mladi kao ključna društvena skupina predstavljaju potencijal koji se participacijom u političkom procesima dodatno jača čime se stvaraju svjesni, kritički nastrojeni i društveno aktivni građani i građanke koji predstavljaju temelj svakog demokratskog društva''.