Hrvatska je jedna od 19 zemalja Europske unije kojoj je Komisija uputila upozorenje zbog toga što još nisu u nacionalno zakonodavstvo prenijele direktivu koje je cilj smanjiti troškove izgradnje širopojasne mreže za 30 posto.
Komisija je u ožujku 2013. predložila niz mjera s ciljem da se troškovi uspostave komunikacijskih mreža velike brzine smanje za 30 posto. Građevinski radovi, poput kopanja kanala za polaganje kablova čine i do 80 posto troškova izgradnje infrastukture za superbrzi internet.
Sve države članice trebale su do 1. siječnja 2016. prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Njih 19 koje to još nisu učinile dobile su posljednje upozorenje. To su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Velika Britanija. One sada imaju rok od dva mjeseca u kojem mogu obavijestiti Komisiju o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a, a u protivnom Komisija može odlučiti da ih, u skladu s pravilima EU-a o povredama propisa, uputi Sudu EU-a, kao i da predloži novčane kazne.
Pravilima o smanjenju troškova podupiru se strateški ciljevi u području povezivosti koje je Komisija nedavno predložila: do 2025. svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, kao što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, svi javni pružatelji usluga, kao što su bolnice i uprave, te poduzeća koja se oslanjaju na digitalne tehnologije trebali bi imati pristup vrlo visokoj, gigabitnoj, povezivosti (koja korisnicima omogućuje preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi).
Svim europskim kućanstvima, u ruralnim ili gradskim područjima, trebala bi biti dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps, s mogućnošću prelaska na Gbps, a sva gradska područja te veće prometnice i željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za 5G, petu generaciju sustavâ bežične komunikacije.
