"Kada bi se hrvatsko poljoprivredno zemljište koristilo u nekoj od zemalja Europe, hranilo bi 6,2 milijuna ljudi i to onako kako se Europljani hrane – vrlo bogato, s bogatim izborom i cijenom koja je socijalno najprihvatljivija na globusu, uz najmanji udio troškova hrane u ukupnim prihodima. U Africi, koja je na rubu gladi, to bi zemljište hranilo 8,5 milijuna ljudi, a Azijate – koji su poznati po svojoj skromnosti – hranilo bi 15,5 milijuna ljudi. A Hrvatska? Za svojih ni četiri milijuna ljudi oko polovicu hrane uvozi", rekao je to nedavno akademik Ferdo Bašić u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti na Okruglom stolu "Cijena hrane od polja do stola: ekonomska i/ili špekulativna logika?".
Akademik Bašić naveo je da je Hrvatska na početku svoje nezavisnosti bila izvoznik hrane, a ranije je hranila i druge republike bivše države.
"Za hrvatski baby beef čak su se jagmili i u Toscani, gdje smo ga izvozili", rekao je Bašić i ukazao na odnos prema proizvodnji hrane u Hrvatskoj.
Okrugli stol organizirao je prof. Ivo Grgić, stručnjak za poljoprivredu i hranu tepročelnik Sekcije za gospodarska pitanja HAZU, koji je upozorio na zabrinjavajuće trendove. "Danas vidimo u kontekstu cijena hrane su špekulacije. Nas agronome posebno pogađa jest smanjenje cijena koje primaju proizvođači, kao i smanjenje poljoprivrednih površina koje ili nestaju ili se prenamjenjuju u druge svrhe", rekao je.
Cijene hrane rast će
Naveo je da se globalno očekuje porast proizvodnje hrane, koji bi trebao pratiti rast stanovništva. "Ako do toga ne dođe, morat će uslijediti strukturne promjene. Trenutno, proizvodnja hrane u svijetu je oko 10 posto veća od potreba, ali hrana se gubi, uništava i baca. U tom kontekstu, povećanje proizvodnje postaje nužnost, a s njim će rasti i cijene – nominalno i realno", upozorio je ovaj stručnjak.
Četvrtina prihoda ode na hranu
Savjetnica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić otkrila je da prosječno kućanstvo troši 24 posto svog primanja na hranu, dok najsiromašniji troše i 40 posto.
Hrana je roba kojom se trguje na globalnoj razini, a ako dođe do poremećaja, onda je to i veliki problem sigurnosti.
"Posljednjih godina cijene su značajno fluktuirale, na to su u najvećoj mjeri utjecali makroekonomski uvjeti, geopolitički sukobi, troškovi proizvodnje, promjene u globalnim lancima opskrbe", navela je. Pojasnila je da postoji FAO indeks cijena hrane koji prati pet osnovnih poljoprivrednih proizvoda: žitarice, uljarice, mliječne proizvode, meso i rižu.
Zvjezdana Blažić ističe da je stanje neizvjesno po pitanju cijene hrane - na to utječu ratovi, kamate, cijena nafte...
U ljeto 2021., u postcovid periodu, cijene su počele značajno rasti, vlade su monetarnim politikama poticale gospodarstvo, a velike globalne ekonomije (Kina i Indija) intenzivno su radile na povećanju poljoprivredne proizvodnje.
"I cijene su snažno rasle, poskupjele su žitarice, a najveći skok cijena bio je početkom napada na Ukrajinu, kada su cijene bile najviše u zadnjih 30 godina, otkad se ikad mjeri FAO indeks", navela je Blažić.
Lani su se cijene stabilizirale, ali krajem prošle godine ponovno su rasle. "Opet dolazi do globalne inflacije i trgovinskih barijera", navela je i rekla da cijene ponovno rastu,od početka prošle godine do početka 2025. porasle su za sedam posto.
'Multinacionalne kompanije vode globalnu trgovinu'
Na cijene hrane u svijetu utječe mnogo faktora – navela je ova stručnjakinja - Europska središnja banka najavila je snižavanje kamata, no tu su i pitanja što će se dogoditi sa Sueskim i Panamskim kanalom, tu su i cijena nafte, inflacija, odnos valuta, trgovinski ratovi, geopolitički sukobi. Zanimljivo je da su, kako je navela, klimatske promjene na posljednjem mjestu faktora koji utječu na cijene.
"Ono što utječe na globalne cijene, a o čemu se možda malo priča, jesu velike multinacionalne kompanije koje zapravo vode kompletnu globalnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima i ključni su segment svjetskog gospodarstva. One kontroliraju izdatke za ukupnu proizvodnju, nabavu, preradu, distribuciju poljoprivrednih roba. To su multinacionalne korporacije koje djeluju na raznim tržištima i dominiraju tržištem žitarica, uljarica, mesa i drugih ključnih sirovina, kao što su kakaovac i kava. One kontroliraju cijeli opskrbni lanac, od proizvodnje do krajnje potrošnje. I ono što je najbitnije – financiraju cijeli lanac, tako da je tržište izrazito koncentrirano", rekla je ova stručnjakinja.
Njihov globalni utjecaj je ogroman. "I ono što je dosta zabrinjavajuće – imaju vrlo netransparentno poslovanje i jako malo se može znati o njihovom poslovanju. One mogu utjecati na sigurnost opskrbe i kompletnu poljoprivredno-prehrambenu politiku", navela je Blažić, ističući da su te kompanije vlasnici najvećih prerađivačkih kapaciteta.
"One zapravo kontroliraju poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu", rekla je.
Osvrnula se potom na carine, koje su postale vruća tema u svijetu zbog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je među prvim potezima svoje politike najavio (i već ih ostvario) uvođenje carina prema donedavnim trgovinskim partnerima. "Trump je rekao da je riječ 'tarifa' toliko dobra da treba imati svoj PR tim i svaki tjedan nekome uvoditi neke carine", rekla je i nastavila da će se vidjeti koliko će se carine prema Kini, Kanadi i Meksiku odraziti na Europu.
Teret carina prebacit će na kupce
"Ali mislim da nećemo trebati dugo čekati. Glavni učinak carina je taj da može rasti inflacija ako se povećaju cijene uvoznih proizvoda, a teško je očekivati da će veliki trgovački konglomerati dopustiti da na vlastitim maržama i bilancama podnesu razliku u carinama. To može dovesti do usporavanja gospodarskog rasta i utjecati na potrošače. Sigurno je da imamo vrlo nesigurno vrijeme u SAD-u – oni mogu biti pobjednici trgovinskog rata, ali sva predviđanja makroekonomista u Americi navode da će SAD ući u recesiju i da će već u prva tri mjeseca ove godine imati gospodarski pad od oko -2,7 posto", istaknula je Blažić.
Za Hrvatsku je rekla da gotovo i nemamo trgovinsku razmjenu s Amerikom, ali da imamo problem uvozne inflacije. Za indeks potrošačkih cijena rekla je da je počeo stagnirati u Europi, ali da je kod nas rastao iz mjeseca u mjesec, da bi u prosincu i siječnju inflacija po pitanju hrane bila veća od pet posto, dok se u veljači blago spustila na 4,7 posto.
Prezentacija Zvjezdana Blažić za okrugli stol u HAZU
"Imamo toliko nestabilnu situaciju da je vrlo teško reći hoćemo li krenuti u smjeru indeksa koji postoje u Europi i okolnim zemljama ili ćemo imati veći indeks od susjednih zemalja, izuzev Mađarske, koja ima znatno više cijene i značajniji rast nego Hrvatska.
"Nestabilnost ostaje i s tim ćemo se morati naučiti živjeti narednih godina", zaključila je te dodala da tvrtke moraju diverzificirati nabavne kanale kako bi uvijek imale dovoljno sirovina te da bi trebale povećati poljoprivrednu proizvodnju i preradu hrane.
POGLEDAJTE VIDEO Iz Grgićeve kihinje: Recepti i priče koje mirišu na tradiciju i djetinjstvo!
